Razdoblje visokih cijena hrane vjerojatno je iza nas

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Razdoblje visokih cijena hrane vjerojatno je iza nas ali veća potražnja za hranom zahtijeva od vlada mjere za povećanje produktivnosti poljoprivrednog sektora, konstatirale su agencija Ujedinjenih naroda za hranu i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u novim dugoročnim prognozama.

U idućih 10 godina cijene poljoprivrednih roba prilagođene za inflaciju neće se značajnije mijenjati dok bi cijene stočarskih proizvoda trebale porasti, procijenili su FAO i OECD u dugoročnim prognozama za razdoblje od 2016. do 2025. godine.

Snažan rast potražnje za hranom

Predviđaju također snažan rast potražnje za hranom u idućih 10 godina, posebno za crvenim mesom, ribom i peradi zahvaljujući višim dohocima u gospodarstvima u nastajanju. To će pak generirati dodatnu potražnju za stočnom hranom a time i izrazitiji rast cijena žitarica koje se koriste i kao sirovina za proizvodnju stočne hrane.

Ta će se povećana potražnja za kulturama koje se koriste u prehrani ljudi i životinja podmirivati u prvom redu povećanom produktivnošću, procjenjuju u FAO-u i OECD-u. Tako će po njima veći prinosi činiti čak 80 posto povećane proizvodnje poljoprivrednih kultura.

"Produktivnost bi trebala značajno porasti kako bi se podmirila sve veća potražnja za hranom namijenjenom ljudima i životinjama, te za sirovinama za industrijsku namjenu, i sve to treba ostvariti na održiv način", upozorava glavni tajnik FAO-a Jose Graziano da Silva.

"Vjerujemo da će većina te buduće potražnje za poljoprivrednom robom biti većinom podmirena povećanom produktivnošću a ne povećanjem poljoprivrednih površina ili većim brojem stoke", dodaje da Silva u priopćenju.

Prema neutralnom bi scenariju, koji se temelji na pretpostavci o ravnomjernom rastu produktivnosti u poljoprivrednom sektoru i izostanku mjera za borbu protiv gladi, prognozirano poboljšanje dostupnosti hrane trebalo rezultirati smanjenjem broja pothranjenih ljudi širom svijeta sa sadašnjih oko 800 milijuna na manje od 650 milijuna u 2025. godini.

Zaključuju tako da međunarodna zajednica neće do 2030. dobiti borbu protiv gladi ako ne poduzme odlučne mjere.

Znatno sporiji rast trgovine u idućih 10 godina

U izvješću se procjenjuje i da će rast obujma globalne trgovine poljoprivrednim proizvodima znatno usporiti u idućih 10 godina i rasti samo 1,8 posto godišnje, u odnosu na 4,3 posto godišnje koliko je rastao u proteklih 10 godina. Pritom bi većinu izvoza - najmanje 70 posto - trebao generirati mali broj zemalja, kao i dosada.

Koncentracija na strani uvoza nije tako izrazita, iako je Kina ključno tržište za pojedine robe, posebno za soju ali i za mliječne proizvode i žitarice koje se koriste za prehranu ljudi i životinja isključujući kukuruz.

Potrošačke cijene hrane trebale bi bilježiti blaža kolebanja od onih proizvođačkih, iako u FAO-u i OECD-u upozoravaju na niz nepoznanica, uključujući varijacije cijena nafte, te prinose i ekonomski rast.

"Iako trenutno svjedočimo razdoblju nižih cijena poljoprivrednih proizvoda, moramo i dalje biti na oprezu jer se promjene na tržištima mogu dogoditi u vrlo kratkom roku", naglasio je prilikom predstavljanja izvješća u Rimu glavni tajnik OECD-a Angel Gurria.

"U aktualnom je okruženju ključni prioritet za vlade primjena mjera koje će koherentno i održivo povećati produktivnost", što će biti ključno za dokidanje gladi u idućim desetljećima, zaključio je Gurria, prenosi Hina.