Rodni stereotipi čak i u školskim udžbenicima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 25. studenog, i kao doprinos kampanji 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, EU info centar je organizirao seminar pod nazivom „Ženska prava u kontekstu pridruživanja EU“.

Na seminaru su sudjelovale istaknute stručnjakinje u oblasti ljudskih prava s ciljem podrške konstruktivnoj raspravi o položaju žene u modernom društvu, te istraživanja mogućnosti unapređenja ženskih prava u postupku pridruživanja EU.

U svom izlaganju, profesorica dr. Godula Kosack, članica Upravnog odbora Ženskog pokreta za prava TERRE DES FEMMES iz Njemačke, fokusirala se na nedavni val migracija i ulogu Ženskog pokreta u rješavanju izbjegličke krize.

''U Njemačkoj danas imamo najviši broj registriranih izbjeglica zabilježen u povijesti. Naš zadatak je da osiguramo da naše društvo nastavi težiti k ostvarenju rodne ravnopravnosti, s posebnim naglaskom na ženska prava izbjeglica. Od Ženskog pokreta se posebice sada očekuje da brani svoja dostignuća i osigura da se sve žene uključe u potragu za rodnom ravnopravnosti'', izjavila je profesorica Kosack.

Sanja Sarnavka, predsjednica udruženja B.a.B.e. iz Zagreba je podijelila iskustva Hrvatske u postupku pridruživanja EU u kontekstu rodne ravnopravnosti i ljudskih prava. Prema mišljenju Sarnavke, ovaj postupak predstavlja savršeno vrijeme za jednu zemlju da počne raditi na unapređenju ženskih prava.

''Pristupni pregovori trebaju biti usklađeni s politikama EU koje se bave rodnom ravnopravnosti i pozitivnim aktivnostima, i svi relevantni akteri, poput organizacija civilnog društva i akademska zajednica, trebaju zajedno da sudjeluju u analiziranju i monitoringu pregovaračkih poglavlja'', navela je Sarnavka.

Jadranka Miličević, predsjednica Fondacije Cure iz BiH, istaknula je problem nedovoljne zastupljenosti žena u donošenju odluka i kreiranju politika, naglasivši da žene nisu dovoljno zastupljene u državnim upravljačkim strukturama, za što je uzrok loš obrazovni sistem, neinformiranost, i ekonomska nesigurnost žena, iako postoje određene naznake i kampanje pokrenute na ovu temu, poput osnivanja ženskih udruženja.

''Zbog nedostatka interesa, podsticaja i srodnih politika države, ovo predstavlja mali, ali važan korak u postizanju rodne ravnopravnosti'', zaključila je Miličević.

Zilka Spahić Šiljak, sudionica na seminaru je iznijela mišljenje da je obrazovanje polazna točka kada se radi o rodnoj ravnopravnosti.

''Školski udžbenici u BiH i dalje sadrže rodne stereotipe, i često ni učitelji ne shvaćaju ozbiljnost ovog problema, a pogotovo djeca'', utvrdila je Spahić Šiljak.

Seminaru su prisustvovali predstavnici relevantnih ministarstava, organizacija civilnog društva, ženskih udruženja, i međunarodnih organizacija.