S kojim se suvremenim izazovima suočavaju obitelji u Mostaru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 5. i 6. listopada održava će se III. međunarodna znanstvena konferencija "Dijete u fokusu – suvremeni izazovi pomažućih profesija", koju organizira studij Socijalnog rada Filozofskog fakulteta SUM-a u suradnji s Udrugom socijalnih radnika Hercegovačko-neretvanske županije.

Ciljevi konferencije

''Ciljevi Konferencije su dobiti odgovore o tome s kojim se suvremenim izazovima suočavaju obitelji i pomažuće profesije te propitati mogućnosti doprinosa pomažućih profesija u kontekstu alternativnih oblika skrbi, preventivnog djelovanja i izgradnji inkluzivnog društva za svu djecu'', istaknula je za Fenu dr. sc. Maja Nižić, docentica na Studiju Socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i predsjednica Programskog odbora Konferencije. 

Rekla je i da je tema važna za promociju struke i fakulteta, generalno za vidljivost socijalnih radnika u društvu te da se pozitivni ishodi ne mogu očekivati ako se dio toga ne implementira u svakodnevne aktivnosti.

Konferencija je okupila plenarne izlagače: prof. dr. sc. Anu Radulescu, predsjednicu Međunarodne federacije socijalnih radnika (IFSW) za Europu, sa Sveučilišta u Bukureštu, Rumunjska, prof. dr. sc. Darju Zaviršek, predsjednicu Europske sub-regionalne asocijacije škola/fakulteta za socijalni rad (IASSW), sa Sveučilišta u Ljubljani, Republika Slovenija te prof. dr. sc. Maju Laklija s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska.

Ana Radulescu, predsjednica Međunarodne federacije socijalnih radnika za Europu govorila je o promjeni intervencija spacijalnog rada u razvoju otpornosti djece koja prolaze izazovna razdoblja.  

Kako je pojasnila, dijete koje je prošlo kroz traumu ne mora nužno biti obilježeno za cijeli život nego imati koherentnu priču svoga života pamteći svoju prošlost ali imajući nadu za bolju i svjetliju budućnost s naglaskom na ulogu socijalnoga radnika i svih pomažućih profesija u tom smislu, od odvjetnika, psihologa i dr.

Ocijenila je kako se preko dobre socijalne politike može doći do boljeg ekonomskog napretka.

Praksa u Europi

''Praksa je u Europi pokazala da su socijalni radnici jako važni i za ekonomski razvoj jedne zemlje, i sve to znanje i podrška koja Europa već uživa može doprinijeti i pomoći BiH da ostvari slične benefite, odnosno da iskoristi takvu vrstu podrške'', istaknula je. 

U tom kontekstu izrazila je nadu da će političari u BiH iskoristiti potencijale i izvore koje imaju od socijalnih radnika te ih u svojim odlukama neće zanemariti.

Antonija Novak, predsjednica Udruženja socijalnih radnika Hercegovačko-neretvanske županije ukazala je na opterećenost socijalnih radnika po obimu posla.

''Potreba upošljavanja većeg broja socijalnih radnika neophodna je u svim institucijama, posebno u centrima za socijalni rad, a isto tako i podrška u provedbi njihovih zakonskih zaduženja'', istaknula je predsjednica Udruženja. 

Navela je kako posao socijalnog radnika nije lagan jer se suočavaju sa svim stresnim situacijama kojih je iz godinu sve više.  

Povećan je broj nasilja po pitanju materijalnog statusa, općenito odnosa u obitelji, sve je više razvoda brakova, ali i potreba podrške mladima kroz školovanje i život općenito – kazala je Novak.

Socijalni radnik u školi

Usto, naglasila je potrebu poticanja zapošljavanja socijalnih radnika u školama.

''Neophodan je interdisciplinarni rad u školama u smislu uključivanja socijalnih radnika u već postojeće timove, uz psihologa, pedagoge i učitelje, da sa svoga segmenta budu spona između škole i centara za socijalni rad jer je veliki broj vršnjačkoga nasilja unutar škole i svih drugih ovisnosti s kojima se djeca i mladi suočavaju'', zaključila je.

U fokusu ove konferencije su dakle djeca, koja će u jednoj sekciji kroz predstavljanje svojih radionica izlagati zaključke na teme prava djece, vršnjačkog nasilja i slično. Radi se o djeci i mentorima/voditeljima mostarskih udruženja Altruist, Vedri osmijeh i SPES.