Sociolog objašnjava razliku između prostitutke i sponzoruše

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sociologinja Tanja Vujović u razgovoru za Pobjedu objasnila da se djevojke u Crnoj Gori uglavnom dobrovoljno bave prostitucijom, ali uz posredovanje vlasnika noćnih klubova, pripadnika osiguranja, recepcionara, taksista i vlasnika agencija.

Vujović za podgoričke dnevne novine kaže kako je o pravim razmjerima teško govoriti, jer veliki broj slučajeva ostaje neotkriven.

Smatra da je dodatni problem što u Crnoj Gori ne postoji institucija koja se bavi službenom statistikom o broju prostitutki.

''Mali je broj istraživanja ovog kompleksnog fenomena, pretežno pojedinih aspekata prostitucije, ali sistemskih istraživanja gotovo da nema'', dodaje Vujović.

''Mamac za ulazak u surovi svijet obično su poslovi go-go plesačica, šankerica ili konobarica'', kaže ona za Pobjedu objašnjavajući da se djevojke u Crnoj Gori uglavnom dobrovoljno prostituiziraju ali im u tome posreduju vlasnici noćnih klubova, pripadnici osiguranja, recepcionara, taksista i vlasnika agencija…

''Prostitucija je organiziran posao, zapravo čitava industrija, i nikad ne ide sama. Čak i one žene koje prodaju seks stojeći pored magistrala i auto-putova imaju svog posrednika u vršenju posla, takozvanog 'makroa' ili 'podvodača', kaže Vujović.

Ona objašnjava da se ''sponzoruše razlikuju od prostitutki po tome što je kod njih prisutan veći stupanj poremećaja mentalne strukture', prenosi B92.

''Iako dosta slične, sponzoruše se po nečemu razlikuju na više tipova. Postoji takozvana žena borac -'tatina kćerka' veoma ženstvena bije tatinu bitku, zastupajući muške interese, a novac joj je osnovni cilj. Drugi tip je žena djevica - mamina kćerka ne traži da joj novac bude osnovni cilj, ali uvijek traži starijeg gospodina za društvo radi interesa. Ono što ih čini istim je da na isti način ostvaruju cilj pružanjem seksualnih usluga uz naknadu, bez unošenja emocija. Sponzoruša se razlikuje od prostitutke po tome što je kod nje prisutan veći stupanj poremećaja mentalne strukture i pored materijalnog interesa, postoji strast za ovakvim statusom'', objašnjava Vujović.

Dodaje kako ima žena koje ulaze u svijet prostitucije isključivo radi bolje zarade.

''Bavljenje prostitucijom za te žene je samo način da dođu do dopunskih prihoda. Tajnost bavljenja prostitucijom i zadržavanje redovnog posla omogućava ovim ženama da održe društveni položaj i izbjegnu ulogu i stigmu koja prati prostituiranje. Većina ih taj posao vidi kao prolaznu mogućnost za povećanje zarade, sa željom da se što prije vrate u 'konvencionalno' društvo. Takve žene same sebe ne smatraju prostitutkama, jer kažu da će to raditi samo za kratko vreme'', dodaje Vujović za Pobjedu.

Ona smatra da bi uvođenje prostitucije u legalne tokove doprinijelo snažnijem očuvanju obitelji i obiteljskih vrijednosti.

''Prostituciju u Crnoj Gori treba legalizirati, dekriminalizirati i staviti je pod kontrolu države. Tako bi se spriječila maloljetnička prostitucija, smanjilo stvaranje kriminalnih grupa i spriječilo širenje zaraznih bolesti. Legalizacija prostitucije ne znači njeno odobravanje ili stimuliranje, ali predstavlja jedinstven način da se društvo bori sa kriminalnim strukturama koje dirigiraju, kontroliraju i eksploatiraju prostituciju'', rekla je Vujović za Pobjedu.