Špijunska akcija stoljeća

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Edward Snowden je 2013. otkrio sve razmjere globalnog prisluškivanja. Ali još mnogo ranije su njemačka i američka tajna služba pokrenule do tada neviđenu svjetsku akciju špijuniranja. I to na vrlo perfidan način.

Predstavnici BND-a i CIA-e su 1970. godine u Münchenu sklopili strogo povjerljiv ugovor i tako postali partneri u operaciji koju je CIA kasnije označila kao „špijunsku akciju stoljeća". BND je operaciju nazvao Rubikon, a CIA ju je vodila pod imenom Minerva. Tu drsku akciju u veljači 2020. razotkrili su njemačka televizija ZDF, Washington Post i švicarska televizija SRF.

Partnerstvo njemačke i američke tajne službe odvijalo se preko švicarske tvrtke Crypto AG, jedne od vodećih svjetskih firmi za tehnologiju šifriranja. Osnovao ju je Boris Hagelein, koji se još od tridesetih godina prošlog stoljeća bavio šifriranjem. U mirnom alpskom gradiću Zug mnoge države kupovale su uređaje za šifriranje i njima opremale svoje veleposlanstva, službe i državne institucije. Oko 200 radnika proizvodilo je i prodavalo uređaje u više od 120 zemalja svijeta. I svi oni su bili prevareni.

Preuzimanje gotovine u podzemnoj garaži

Ni zaposleni u firmi nisu znali da je ona u vlasništvu dvije tajne službe. Ti pravi vlasnici bili su prikriveni pomoću kontakata BND-a u Siemensu i jednog odvjetničkog ureda u Lihtenštajnu. Zaradu su dijelili BND i CIA. Samo 1975. godine ona je iznosila 51 milijun švicarskih franaka. Na strogo povjerljivim sastancima u podzemnim garažama suradnici BND-a su u gotovini dostavljali dio zarade koji je pripadao kolegama iz CIA-e.

Kupci proizvoda tvrtke Crypto AG bili su, među ostalima, Iran, Saudijska Arabija te južnoameričke i afričke države. Jedino Sovjetski Savez i Kina nikada nisu bile mušterije. Od 1970. godine stručnjaci BND-a i CIA-e manipulirali su uređaje za šifriranje koje je proizvodila firma Crypto AG. To je njihovim kolegama operativcima kasnije omogućilo da prate navodno sigurnu komunikaciju drugih zemalja, prenosi DW.

Na primjer 1989. godine, kada je SAD umarširao u Panamu, zahvaljujući operaciji Minerva znao je da se diktator kojeg traže, Manuel Noriega, nalazi u vatikanskom veleposlanstvu u gradu Panami. Jer i Vatikan je koristio uređaje firme Crypto AG.

Samo dan nakon eksplozije bombe u klubu La Belle u Zapadnom Berlinu 1986. godine, kada je troje ljudi smrtno stradalo i više od 200 bilo ranjeno, američki predsjednik Ronald Reagan objavio kako SAD ima neoborive dokaze da iza napada stoji libijski režim s Muammarom al-Gaddafijem na čelu. Kako je objasnio, do tih informacije se došlo prisluškivanjem libijskog veleposlanstva u Istočnom Berlinu.

Uvijek dobro informirani

Bivši koordinator tajnih službi u Kancelarskom uredu Bernd Schmidbauer je rekao da je Rubikon doprinio sigurnosti u svijetu. Ali kao i uvijek kada je riječ o tajnim službama, to je bila samo jedna strana medalje. Naime BND i CIA su imali informacije i o mučenjima i ubijanjima iza kojih su stajale južnoameričke diktature, o planiranim državnim udarima i masakrima. Jesu li te informacije stizale i do njemačke vlade i Bijele kuće - nije poznato.

Godine 1981., kada se Velika Britanija u Falklandskom ratu borila protiv Argentine, BND i CIA su Britancima prosljeđivali informacije prikupljene prisluškivanjem Argentinaca. U operaciji Rubikon prisluškivane su i članice EU-a i NATO-a poput Italije, Španjolske ili Irske.

BND je više puta kritizirao američke partnere zbog „špijunaže među prijateljima", ali je svoju operaciju Rubikon obustavio tek 1993. pod pritiskom savezne njemačke vlade. Godinu dana ranije je zbog sumnje u špijunažu u Iranu uhićen Hans Bühler, koji je toj državi prodavao uređaje za šifriranje firme Crypto AG. On nije ništa znao o špijuniranju, ali su ga sumnjičavi Iranci skoro godinu dana držali u pritvoru.

Njemačkoj je sve to postalo previše škakljivo, pa je BND svojih 50 posto vlasništva u tvrtki Crypto AG prodao CIA, koja je firmu zatvorila tek 2018. godine. Tada ona već dugo nije bila vodeća na tržištu, a američke tajne službe su se već bile okrenule ka digitalnoj komunikaciji.