Što će društvo u BiH dobiti od prve povorke ponosa?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Povorka ponosa će uspjeti skrenuti pažnju na svepristuno nasilje, više se neće moći okretati glava kada je u pitanju nasilje u obitelji nad LGBTIQ osobama, vršnjačko nasilje u školama, na kraju krajeva, neće se moći govoriti da ne postojimo. Važno je poručiti da su sve ove ulice i naše ulice i da imamo isto pravo da sigurno i slobodno njima šetamo s našim partnerima/cama kao što to rade svi ostali'', rekla je to za Bljesak.info Lejla Huremović, članica organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa.

Naime, BiH će, nakon svih država u regiji, dobiti svoju povorku ponosa koja će pod sloganom 'Ima izać' biti održana 8. rujna u Sarajevu. Inicijativu je pokrenulo 15 aktivista i aktivistkinja iz naše zemlje, a kako ističe Huremović povorka ponosa se u regiji i svijetu pokazala kao vrlo učinkovit mehanizam borbe za bolji status prava i svakodnevnog života LGBTIQ osoba.

''Više od petnaest godina se intenzivno radi na poboljšanju položaja LGBTIQ osoba u BiH, i sve je to dosta promijenilo stanje, ali se LGBTIQ osobe i dalje susreću s mnoštvom problema koje ostaju u nevidljivoj sferi. Da bismo kao društvo u cjelini, prije svega, imali svijest o problemima i opsegu nasilja koje postoji nad LGBTIQ osobama, neophodno je da postanemo vidljiviji u javnosti. Vidljivost svega što je do sad rađeno nije bila dovoljno velika da bi dostigla tu svijest. Tu moć ima povorka ponosa, a to se pokazalo i samom najavom'', objašnjava nam aktivistica.

Odgovor na 'šta imaju šetat'?!'

Ako izuzmemo govor mržnje koji se u našem društvu, naročito uz pojavu društvenih medija, veže za LBTIQ osobe i najavu održavanja prve bh. povorke ponosa, komentari većine odnose se na one primjera 'šta imaju šetati', 'paradiram li ja zato što nisam gay','eto ih tamo' i slično. Komentirajući navedeno, Huremović objašnjava kako ''upravo ti što govore da ne šetaju ili ne paradiraju, i da je to intima, nisu uopće svjesni da šetaju, paradiraju i da njihovi partnerski odnosi nisu u četiri zida''.

''Upravo te osobe su svakodnevno na ulici, u javnim prostorima, u školama, na radnim mjestima, putovanjima i obiteljskim susretima. Proslave mature, svadbe, rođenja djece, nedjeljno proljetno šetanje ulicama sve je to dio naših života, sve su to privilegije koje heteroseksualne osobe imaju a da i nisu svjesne njih. Mi, LGBTIQ osobe, nemamo tu mogućnost da imamo svadbu, da s partnerom prošećemo ulicama, nemamo privilegiju dovesti svoju partnericu ili partnera na obiteljski ručak, naprosto nismo ravnopravni, uskraćena su nam osnovna prava za život'', govori članica organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa.

Nesklad u BiH

Da nikome ne smije biti uskraćeno bilo koje pravo u svim oblastima privatnog i javnog života samo zbog toga što je drugačije seksualne orijentacije ističu i u instituciji Ombudsmena Bosne i Hercegovine te tvrde da iako naša zemlja spada u grupu zemalja koja ima pravni okvir za osiguranje uživanja prava pripadnicima/ama LGBT populacije, postoji nesklad između normativnih standarda sa jedne strane i uživanja tih prava u praksi sa druge strane

''Vlasti u BiH trebaju osigurati jednaku pažnju i zaštiti prava svakog građanina uključujući i zaštitu LGBT populacije u pogledu prava na slobodu izražavanja i okupljanja. Propust da se poduzmu energičniji koraci u suzbijanju govora mržnje produbljuje podijeljenost društva i olakšava formiranje društvenih grupa koje smatraju da imaju pravo nametati svoju volju ostalima, dok pravovremena reakcija na govor mržnje daje priliku organima za provođenje zakona da predvide izbijanje ozbiljnih incidenata'', ističu za Bljesak.info iz ove institucije.

Organizatori su u više navrata istaknuli kako ova šetnja nije samo borba LGBTIQ osoba, nego borba za društvo u cjelini što kako ističu znači da ''nema slobode društva bez slobode svih nas''.

''Ako jedna grupa ljudi nije slobodna, neće biti ni društvo. Ako se nad jednom grupom vrši nasilje, vrši se nad svima. Sva društva koja imaju povorke ponosa su se pokazala kao naprednija, jer je povorka dovela do toga da se propituju sve slobode i sva prava. Ako društvo ne počne gledati na nasilje nad jednom grupom kao na problem, sutra se to nasilje lako može preseliti na neku drugu grupu. Moramo postati društvo koje ne tolerira nasilje i nasilnike, već društvo koje odgovara i bori se protiv svih opresija i za pravo svih nas'', govori Huremović.

Tri žalbe u 2019. godini

Tijekom tekuće 2019. godine instituciji Ombudsmena registrirane su tri žalbe koje se odnose na navodnu diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, od čega se dvije odnose na navodno ispoljavanje govora mržnje, a jedna na fizički napad. 

''U instituciji Ombudsmena Bosne i Hercegovine u 2018. godini zaprimljene su tri žalbe koje su se odnosile na diskriminaciju po osnovi seksualne orijentacije i spolnih karakteristika. Dvije žalbe je podnio Sarajevski otvoreni centar, a u vezi s navedenom problematikom zaprimljena je i jedna žalba od strane Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova'', rekli su za Bljesak.info iz ove institucije i dodali kako su u tijeku istražni postupci u ovim predmetima.

Da ćemo postati društvo ljubavi a ne nasilje, te da ćemo postati svjesni s kakvim problemima se susrećemo, nadaju se i u organizacijskom odboru Bh.povorke ponosa te ističu kako je ovo ''samo početak naše borbe za slobodu i ravnopravnost''.

'' I mi smo uvjereni da postoji mnogo više osoba u ovom društvu koje žele živjeti u miru i suživotu. Politike nas svakodnevno razdvajaju i čine ovo društvo trulim, vrijeme je da svi i sve zajedno kažemo dosta političkim elitama kojima odgovara da nas svađaju. Vrijeme je da izađemo i kažemo dosta torturi i dosta nasilju'', poručila je Huremović i dodala kako povorka ponosa nije neki hir LGBTIQ zajednice, već prosvjedni skup kojim se zahtjeva jednakopravnost.