Što izbjegavanjem glutena zapravo činimo svom tijelu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bezglutenska prehrana postala je popularna posljednjih godina, a ljudi koji izbjegavaju gluten vjeruju da se na taj način hrane zdravije. No, istraživanje provedeno na 100.000 ispitanika, tijekom 26 godina trajanja dokazalo je koliko je zapravo izbjegavanje glutena (ne)zdravo

Gluten je posljednjih godina došao na loš glas jer je široko raširena bjelančevina prisutna u pšenici, raži, ječmu i sličnim namirnicama, krivac za alergije i bolest celijakiju, nepodnošljivost organizma na gluten, piše zadovoljna.hr.

Brojna su svjedočanstva ljudi koji su počeli izbjegavati gluten koji kažu kako se zbog te promjene osjećaju manje umornima, imaju više energije te su lakše smršavjeli. I zaista, neke od tih promjena imaju veze s izbacivanjem glutena, ali, s druge strane, i sa smanjenim unosom kalorija i procesuirane hrane što nema nikakve veze s glutenom. Pročitajte i 10 znakova da gluten morate izbaciti iz prehrane.

Istraživanje provedeno na Medicinskoj školi Harvard došlo je i do jednog novog saznanja o tome koliko izbjegavanje glutena zapravo nije dobro.

Studija koja je tijekom 26 godina pratila zdravlje 100.000 ljudi dokazala je da osobe koje ne boluju od celijakije, a izbjegavaju gluten, svom zdravlju zapravo čine više štete nego koristi.

Naime, potpuno izbjegavanje glutena, ukoliko ne postoji intolerancija na gluten, može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti zbog nedovoljnog unosa vlakana i cjelovitog zrnja, ključnih za zdravlje srca i krvnih žila. Naravno, taj rizik manji je kod ljudi koji na druge načine nadoknade unos vlakana, ali većina ih to ne radi.

Istraživanjem smo ustanovili da je kod ispitanika čija je prehrana sadržavala najmanje glutena postojao 15 posto veći rizik od srčanih bolesti, izjavio je Andrew Chan, profesor na Medicinskoj školi Harvard. Doznajte i koje 3 promjene se događaju kada prestanete jesti bijeli kruh.

Izbacivanjem glutena, savjetuju stručnjaci, hranjive tvari mogu se nadoknaditi konzumacijom zobi, smeđe riže, kvinoje i prosa. Žitarice nisu jedini izvor vlakana – obilno ih sadrže i određene vrste voća i povrća koje organizmu lako mogu osigurati dnevni unos od 25 grama vlakana dobrih za srce.

Avokado, suhi grašak, leća, maline, kruške, brokula, artičoke, prokulice odličan su izbor.