Što nam snovi govore o budućnosti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Među prvim civilizacijama koje su snovi i njihovo tumačenje zainteresirali bili su stari Egipćani. Kad bi u to doba netko imao problema u životu i žudio za smjernicama, prespavao bi u hramu. Ono što je tu noć sanjao svećenici su protumačili i rekli što mu je činiti.

Stari Grci su pak vjerovali da bogovi doslovce ulaze u snove kako bi ostavili važne poruke. Vjerovali su i da čovjek napušta tijelo dok spava i dolazi na mjesta koja sanja pa se buđenjem opet vraća u tijelo. I Rimljani su na snove gledali kao na poruke od bogova.

Hipokrat je imao logičnije tumačenje. Govorio je kako naša duša prima materijale za slike tijekom dana, a noću ih stvara. Aristotel je imao teoriju da su snovi zapravo pokazatelj stanja u tijelu, što bi odgovaralo današnjim čestim tumačenjima snova.

''Naizgled bezazleni snovi više nisu toliko bezazleni ako se upustite u njihovo tumačenje'' - govorio je otac psihoanalize Sigmund Freud. On je snove povezivao sa podsvijesti i iskustvima tijekom budnosti što je lijepo opisao u knjizi 'Tumačenje snova'. Snove je, između ostalog, povezivao sa prikrivenim željama i nagonima.

Alfred Adler, poznati austrijski psihijatar i filozof, i jedan od najutjecajnijih Freudovih učenika, govorio je 'da su snovi tvornica emocija, a emocije služe kao priprema za djelovanje'.

''Adlerovo shvaćanje je da su snovi, sanjarenja i fantazije pojedinca individue u jedinstvu osobnosti, te da se stoga samo razmatranjem snova kao jednog od izraza životnog stila može pronaći njihova adekvatna interpretacija'' - pojašnjavaju u AdlerPedia organizaciji.

''Snovi služe funkciji rješavanja problema tako što pokreću pojedinca prema rješenjima, djelujući kao most koji povezuje problem s kojim se sanjar suočava s njegovim ciljem zabave. Adler, koji je tvrdio da nikada nije sanjao, smatrao je da ljudi s osjećajem zajednice jedva da sanjaju, jer svoje probleme rješavaju u budnom stanju'' - dodaju.

Ovom temom se bavio i poznati švicarski psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung. On je snove povezivao s različitim tipovima osobnosti, a nazvao ih je ‘arhetipovi’. Govorio je da se ti arhetipovi u snovima pojavljuju kao različite osobe ili slike, a njihovim razumijevanjem moguće je bolje razumjeti i vlastitu osobnost re riješiti eventualne poremećaje.

''Noćne more sugeriraju na potrebu da se pozabavimo nečime što u nama izaziva strah. Noćne more mogu biti način kako se osloboditi tih strahova, a sve ovisi o tome kako reagiramo na san'' - govorio je.

Čak je tvrdio kako je moguće da ljudi stalno sanjaju, no zbog 'buke' svjesnog uma u budnom stanju nisu u sposobni percipirati unutarnje podražaje, prenosi 24sata.hr pozivajući se na Atmu.