Štulić bez državljanstva, Srbija na sudu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Branimir Johnny Štulić podnio je ustavnu žalbu Ustavnom sudu Srbije zbog povrede prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku, objavila je televizija N1.

Osnovne primjedbe odnose se na to da je sud utvrdio da Štulić nije državljanin Srbije, kao i da je tužba odbačena tri godine nakon podnošenja tužbe, a nakon svega nekoliko ročišta. Ovo je za N1 izjavio njegov pravni zastupnik, odvjetnik Stevan Janković, dodajući da su prekršeni i Ustav Republike Srbije i član 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Sam Štulić je ranije izjavio da nikada nije želio državljanstvo bilo koje bivše jugoslovenske republike, pa ga iz toga razloga ni od jedne nikada nije ni tražio.

Štulić u žalbi kaže da mu sud nije dopustio da da iskaz u postupku koji je pokrenuo radi zaštite svojih autorskih prava. Naime, Štulić nema putovnicu, pa nije mogao doći na suđenje iz Nizozemske u kojoj živi nekoliko desetljeća.

''On je predlagao da svoj iskaz da putem video linka, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ali mu je sud takvu mogućnost uskratio'', kaže Janković.

U žalbi se navodi i da sud nije poštovao činjenicu da su autorska prava zaštićena Bernskom i Pariškom konvencijom u kojima piše da će "svaka zemlja u kojoj dođe do povrede autorskih prava biti izjednačeni s autorima državljanima te zemlje".

"Srbija je pravni sljednik SFRJ, a Jugoslavija je potpisnica obje konvencije," navodi Janković, dodajući da je ignoriranjem tih konvencija, sud prekršio i njih, ali i Zakon o rješavanju sukoba zakona s vanjskim elementom.

Sama tužba podnesena je 27. rujna 2012. godine, a postupak je okončan 7. listopada 2015. godine, podsjeća Janković i kaže da je tužba povučena "jer Branimir Štulić nije želio uplatiti "aktorsku kauciju", koju plaćaju strani državljani.

"Srbija je Štulića tretirala kao stranog državljanina, što on nije. On nema nijedno državljanstvo, što smo i dokazivali tijekom postupka, kako njegovom identifikacijskom karticom u kojoj piše da ima "jugoslovensko državljanstvo", tako i putovnicom koju mu je izdalo veleposlanstvo SRJ u Haagu 1996. godine," tvrdi Janković. On podsjeća da je Srbija pravni sljednik SRJ, pa je samim tim proizilazilo i da je Štulić državljanin Srbije".

Janković dodaje da je sam postupak trajao tri godine, a da je za to vrijeme bilo više nelogičnih odlaganja suđenja.

"Od podnošenja tužbe do presude prošlo je tri godine, uz promjene sudaca, nedolaske sudaca na ročište, neobavještavanje Štulićevog punomoćnika o ključnim detaljima procesa...", kaže Stevan Janković.

"Sud je po zakonu dužan održati samo jedno pripremno ročiste, na kome se utvrdi kako će se suđenje odvijati, koji svjedoci će biti saslušani, a koji dokazi biti izvedeni i druge radnje predviđene Zakonom. U ovom slučaju bilo je više od pet pripremnih ročišta, što znači da se sud uopće nije upuštao u raspravljanje, a izvodio je dokaze koje nije mogao izvoditi. Na to višestupanjski sudovi nisu obraćali pažnju i nisu postupali u skladu sa zakonom, pa smo podnijeli ustavnu žalbu," zaključuje Janković.

Prizivni sud u Beogradu odbacio je žalbe Štulićevog odvjetnika Stevana Jankovića, koji je pokrenuo postupak protiv izdavačke kuće "Plato" i diskografskih kuća "Komuna" i "Hi-fi" zbog kršenja autorskih prava, objavila je N1.

Sličan postupak za utvrđivanje materijalne štete, zbog neovlašćenog iskorištavanja diskografije grupe Azra, pokrenut je u Hrvatskoj protiv "Croatia Recordsa", bivšeg "Jugotona".

Štulić je tužio izdavače zbog neovlaštenog tiskanja i izdavanja njegove glazbe iz vremena rada s grupom Azra, ali i razdoblja kada je nastupao samostalno, kao i zbog naknadnog tiskanja njegovih prijevoda klasičnih dijela antičke književnosti na suvremeni srpski jezik.