Sve što trebate znati o božićnom drvcu na jednom mjestu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Božićna drvca su nezamjenjiv simbol Božića i atmosfere za odmor. Ukrašavanje božićnog drvca je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih obiteljskih tradicija.

Bisnode je istražio porijeklo te tradicije, najpopularnije vrste božićnih drvaca i izračunali potrebne investicije za njihov uzgoj.

Povijest božićnog drvceta

Drevni Egipćani, p.n.e. su bili zaštitnici i obožavatelji zimzelenog drveća. Tijekom zimskog solsticija (najdulje noći u godini), donosili bi u svoje domove zelene palmine grane, kao simboli pobjede života nad smrću.

Starih Rimljana p.n.e. Proslava zimskog solsticija starih Rimljana je nazvana 'Saturnalije' u čast Saturna, boga poljoprivrede. Tom prigodom su uređivali svoje domove zimzelenim granama i razmjenjivali poklone.

Legenda o tome kako je počela tradicija ukrašavanja božićnog drvceta

U mnogim poganskim religijama, vjerovalo se da su stabla bila kuće bogova i duhova. Nije poznato kada je tradicija ukrašavanja božićnog drvca počela, ali postoje legende. Prema jednoj od tih legendi, sveti Bonifacije spasio je dijete od žrtvovanja poganskom bogu Thoru. On je uništio hrast oko kojeg su se okupili pogani i na tom mjestu je proklijala mlada jelka - drvo života koje predstavlja vječni život Krista.

Latvija, Riga, 1510
Prvo božićno drvce ukrašeno je u Rigi, glavnom gradu Latvije. Stablo je bilo ukrašeno raznobojnim vrpcama, suhim cvijećem, slamnatim lutkicama i sušenim voćem.
Postoji i oznaka u centru grada, pored crkve St. Peterna rijeci Daugava.

oko 1610
Izumljeni mali, sjajni ukrasi za stablo izrađeni od srebra.

1846
Objavljene novinske fotografije kraljice Victorie pokraj božićnog drvca,
nakon čega mnogi ljudi u Engleskoj i SAD-u počinju postavljati božićna drvca u svojim domovima.

1851
Početak komercijalizacije božićnih drvcadi. Mark Carr, poljoprivrednik iz Catskillsa, dovezao je prve dvije volovske zapregepune zimzelenih stabala u New York i sve ih prodao.

1870
U modu ulaze stakleni ukrasi proizvedeni u Njemačka. Bogatstvo obitelji prosuđivalo se prema količini takvih ukrasa na božićnom drvcetu.

1880
Počela proizvodnja umjetnih božićnih drvaca u Njemačkoj. U svrhu zaustavljanja rezanja vrhova drveća, kao način za spriječavanje uništavanja šuma. Industrijski proizvođači četki u SAD-u uskoro počinju koristiti svoje strojeve za široku proizvodnju božićnih drvaca.

1882
U SAD-u su patentirana električni svjetla na stabla kao i žičane kuke za vješanje ukrasa.

1958
Proizvedena prva umjetna stabla izrađena od aluminija i prvi put božićna drvca postaju bijela umjesto zelena.

Jela, bor, smreka - što izabrati kao božićno drvce?

Postoji preko 100 vrsta borova u svijetu. U Hrvatskoj, ali i BiH najčešeće biraju tri vrste:

Norveška smreka raste u sjevernoj Europi i planinskoj regiji Srednje i južne Europe. Također se uzgaja izvan njegovog prirodnog staništa, jer vrlo brzo raste, dva puta brže nego druge vrste. To je popularnan izbor božićnog drvca radi najintenzivnijeg mirisa a ujedno je u i najpristupačniji stablo.

Srebrna smreka je najčešći izbor kupaca, zbog svog izgleda i gustoće. Njegove iglice su vrlo oštre, ali ovo je vrlo otporno stablo koje ljudi često kupuju u rasadnicima, tako da se može presaditi nakon praznika.

Nordijski bor je omiljen izbor zahvaljujući svojim gustim iglicama i bogatim granama a postaje
sve popularaniji izbor zbog svoje otpornosti na visoke temperature koja omogućava da iglice ostanu duže, čak i 4 tjedna nakon što je stablo je izrezano, što ga, naravno, čini skupljim izborom.

Savjeti za kupovinu božićnog drvceta

Kad kupujete božićno drvce obratite pozornost na: formu, oblik mora biti postojan i pravilan; da li je drvo svježe, prema boji - što više tamnozelena to bolje, ili srebrne u slučaju srebrna smreka.

Prije ukrašavanja izrezano stablo je najbolje držati negdje na otvorenom, po mogućnosti na suhom mjestu poput garaže, prije nego što je dođe vrijeme da ga ukrasite. Ako želite da vaše stablo traje duže, koristite postolje koje omogućava da se drvo zaliva.

Zasađeno drvce treba postupno priviknuti na uvjete temperature u kući (na primjer, ostavite ga van na 0 ° C, a zatim ih premjestiti u garažu ili podrumu na 10 ° C, a onda, a onda ga tek postavite u dnevni boravak na 20 ° C). Redovito ga zalijevajte. Kada ga želite presaditi ili premjestiti na balkon, ponoviti postupak aklimatizacije u obrnutom redoslijedu.

Svjetski rekordi božićnog drvca

19. 12. 2015. u Indiji je 4.300 ljudi svojim tijelima formiralo
najveći ikad viđen oblik božićnogdrvca.

Najskuplje božićno drvce postavljeno je 2010. u Abu Dabiju (UAE) u palači .. 13 metara visoko drvo bilo je okićeno ukrasima vrijednim 11,026,900 dolara.

Najveće vještačkobožićno drvce bilo je postavljeno 2015. u Kini. Uključujući zvijezdu na vrhu, njegova visina iznosila je 56 metara.

Index božićnog drvca

Koliko se božićnih drvcadi prosječne veličine može kupiti za prosječnu plaću?

Prosječni index božićnog drvceta u analiziranim zemljama je 49. U Danskoj možete kupiti otprilike 90 božićnih drvca za prosječnu plaću. Ovo je najbolji Indeks božićnog drvceta od svih zemalja u kojima se radila analiza.

Češka 24, Mađarska 26, Slovačka 28, Hrvatska 31, Poljska 32, Slovenija 37, prosjek 49, Finska 50, Austrija 57, Švedska 58, Norveška 61, Belgija 65, Njemačka 72, Švicarska 87, Danska 90.

Potražnja božićnih drvcadi u Europi: 50 milijuna godišnje

TOP 5 proizvođača božićnij jela izraženo u milijunima

Velika Britanija 4,4
Belgija 5,2
Danska 8,5
Francuska 9,2
Njemačka 19,0

Investicija sadnje božićnog drvca na jedan hektar zemljišta

Ako želite ulagati u sadnju božićnih drvaca, prije svega morate biti strpljivi. U prosjeku, nakon 10 godina, možete računati na približno 10.000 € dobit po hektaru.

Adekvatan broj za zasadu:3.000
Prosječno razdoblje prije berbe:7 godina
Prosječni ukupni troškovi proizvodnje:12.000€
Prosječan gubitak (otpad):25%
Average profit after 10 years:10.000 €

Potencijalni kapacitet sadnje u EU
Ukupna površina EU 432,5 milijuna hektara.

U EU ima 175 milijuna hektara iskorištenih poljoprivrednih površina.
3.000 je potencijalni broj božićnih stabala po hektaru što bi zadovoljilo trenutnu potražnju za božićna drvca u Europi za gotovo milijun godina.

Potencijalni kapacitet EU za sadnju božićnih drvcadi je 525 triliona: 525.000.000.000.000

''Razvili smo poseban Index božićnog drvca koji sadrži informacije o tome koliko se
božićnih drvca može kupiti za prosječne neto plaće u većini zemalja u kojima Bisnode posluje. Ova Bisnode analiza pomoći će vam da postanete stručnjak za božićna drvca, poručili su iz Bisnodea.