Švedska dijeta: Metoda mršavljenja koja je uzdrmala nutricioniste

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stigla je dobra vijest za pobornike dijeta baziranih na proteinima. Naime, Švedska je postala prva razvijena zemlja koja priprema nacionalne smjernice za prehranu kojima će se odbaciti općeprihvaćena dogma o nemasnoj prehrani, a savjetovat će se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća – LCHF ( Low Carb High Fat - malo ugljikohidrata, puno masnoća), piše Zdravakrava.hr.

Švedsko otkriće

Preokret u preporukama za prehranu uslijedio je nakon objavljivanja rezultata dvogodišnje studije neovisnog Švedskog vijeća za procjenu zdravstvenih tehnologija.

Ta stručna radna skupina pregledala je rezultate više od 16.000 znanstvenih istraživanja objavljenih do 13. svibnja 2013. Švedski liječnik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvažnije zaključke studije: "Maslac, maslinovo ulje, punomasno vrhnje i slanina nisu štetne namirnice. Istina je upravo suprotna. Masnoće su najbolji izbor za one koji žele smršavjeti. Ne postoji veza između visokog unosa masnoća u prehrani i kardiovaskularnih oboljenja. Ovaj izvještaj je potpuno izokrenuo trenutačne smjernice, pa kao najučinkovitiju mjeru protiv pretilosti zagovara prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoća."

Osnovna pravila LCHF dijete

Umjesto prehrane bazirane na ugljikohidratima, ovdje su baza proteini i prirodne masnoće, uz velike količine povrća i tek ponešto namirnica sa manje štetnim ugljikohidratima i prirodnim šećerima, što je više moguće organskog porijekla, uz maksimalno, gotovo potpuno izbjegavanje prerađene hrane i hrane s umjetnim dodacima.

To znači da vam je bez ograničenja u količini, dopušteno jesti sve vrste mesa, uključivo i iznutrice i sve one pripadajuće im hrskave kožice, slaninu, pa čak i čvarke, kao i i sve životinjske masnoće, dakle svinjsku, pačju, pileću i govedsku mast i maslac.

Dopušteni su i suhomesnati proizvodi ako ne sadrže umjetne dodatke (pojačivače okusa, konzervanse i šećere), kao i hladetine. Ista je stvar i sa jajima, ribom, naročito onom masnijom, bogatom omegom 3 i svom drugom hranom iz mora, poput rakova, školjki i algi.

Ono što su u obroku obično prilozi i čine veći dio naših obroka zagušenih ugljikohidratima, ovdje preuzima povrće, sve vrste povrća koje raste iznad zemlje, zelene salate, radič, sve vrste kelja i kupusa, prokulica, blitva, raštika, špinat, paprike, rajčica, cvjetača, brokula, tikvice, patlidžani, masline, gljive, celer, koromač, luk, češnjak, đumbir i svo začinsko bilje, mahunarke, dakle zelene mahune i grašak u mahuni, ali ne i grahorice, poput graha, slanutka, graška ili leće, koji su nedopušteni, jer također sadrže ugljikohidrate i šećere.

Dopuštene su lakto fermentirane namirnice domaće proizvodnje, domaći kefir, jogurt, kiseli kupus ili drugo povrće ukiseljeno lakto fermentacijom, majoneze i umaci napravljeni kod kuće s hladno prešanim uljima ili maslacem, bez umjetnih dodataka i šećera. Od biljnih masnoća dopuštena su sva hladno prešana ulja poput maslinovog, lanenog i sezamovog ulja, kokosovo ulje i avokado.

Umjesto prehrane bazirane na ugljikohidratima, ovdje su baza proteini i prirodne masnoće, uz velike količine povrća i tek ponešto namirnica s manje štetnim ugljikohidratima i prirodnim šećerima, što je više moguće organskog porijekla, uz maksimalno, gotovo potpuno izbjegavanje prerađene hrane i hrane s umjetnim dodacima. To znači da je bez ograničenja u količini, dopušteno jesti sve vrste mesa, pa čak i čvarke, kao i sve životinjske masnoće, dakle svinjsku, pačju, pileću i goveđu mast i maslac. Ista je stvar i sa jajima, ribom, naročito onom masnijom, bogatom omega 3 masnim kiselinama i drugom hranom iz mora, poput rakova, školjki i algi. Potpuno je zabranjeno jesti krumpir, šećer, tijesto i rižu.

Dozvoljeno i zabranjeno povrće

Umjesto ugljikohidrata za prilog se jede povrće, poput, zelene salate, radiča, svih vrsta kelja i kupusa, prokulica, blitve, raštike, špinata, paprike, rajčica, cvjetača, brokula, tikvica, patlidžana, maslina, gljiva, celera, koromača, luka, češnjaka, đumbira i ostalog začinskog bilja, mahunarke, dakle zelene mahune i grašak u mahuni, ali ne i grahorice, poput graha, slanutka, graška ili leće, koji su nedopušteni, jer također sadrže ugljikohidrate i šećere.

Mliječni proizvodi i umaci

Dopuštene su lakto fermentirane namirnice domaće proizvodnje, domaći kefir, jogurt, kiseli kupus ili drugo povrće ukiseljeno lakto fermentacijom, majoneze i umaci napravljeni kod kuće s hladno prešanim uljima ili maslacem, bez umjetnih dodataka i šećera. Od biljnih masnoća dopuštena su sva hladno prešana ulja poput maslinovog, lanenog i sezamovog ulja, kokosovo ulje i avokado.

Kako mršavjeti s LHFC dijetom?

Redovita i obilna konzumacija namirnica bogatih ugljikohidratima, uzrokuje pretjerano lučenje inzulina, povećava šećer u krvi i drži nas u začaranom krugu gotovo neprestane gladi. Vremenom, u velikom broju slučajeva, dovodi do kronično povišenog inzulina i bolesti, poput dijabetesa tipa 2. Prekidanjem tog kruga, stabiliziranjem razine šećera u krvi, postupno nestaje i stalan osjećaj gladi te se konzumira sve manje hrane.

Kad je ona, kao što je to slučaj kod LCHF-a, bogata proteinima, povrćem i posebno važno, prirodnim masnoćama, i manja količina hrane postaje dovoljna i daje veći i dugotrajniji osjećaj sitosti, navodi Zdrava krava.