Svega ima u Sunčevu sustavu: Od Brada Pitta do Elvisa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Sunčevom sustavu do sada je otkriveno više od 600 000 malih tijela, odnosno tijela koja nisu Sunce, veliki planet, patuljasti planet (poput Plutona ili Eride) ili prirodni satelit (poput Mjeseca ili Europe). Bez obzira na taj veliki broj, do sada je samo 24 tisuće tih objekata dobilo ime, a ne samo službenu oznaku. Dok se kometima uvijek dodjeljuju relativno predvidljiva imena koja se sastoje od oznake tipa kometa (npr. „P“ za periodičke), godine u kojoj je komet otkriven te institucije i osobe koja ga je otkrila, s asteroidima, koji čine drugu polovicu priče o malim tijelima, situacija je mnogo zanimljivija.

Astronomi, glumci i tko još?

Asteroidima se, ukratko, daju imena po svemu i svačemu. To mogu recimo biti mjesta, države, gradovi, regije ili pokrajine, te tako neki asteroidi nose imena kao što su 1268 Libya, 187700 Zagreb ili 366272 Medellin. Neka od tih imena čak niti nisu imena stvarnih mjesta već fikcionalnih, kao što je primjerice 9500 Camelot. Nakon toga, tu su imena inspirirana raznim prirodnim objektima i pojavama, bile to rijeke (1381 Danubia), pustinje (134369 Sahara) ili planine (10377 Kilimanjaro).

No tu isto tako dolazimo i do vjerojatno najzanimljivije kategorije asteroida—onih koji su nazvani po ljudima—a ta kategorija zanimljiva je upravo zbog širine granica pri uzimanju imena. Ne, na popisu tih asteroida ne nalaze se diktatori, kriminalci i ostale kontroverzne figure, no praktički sve drugo je dozvoljeno.

Radi se u prvom redu o poznatim astronomima, bili oni amateri ili profesionalci: 2709 Sagan, 13123 Tyson ili 1691 Oort neki su od poznatijih primjera. Prošle su godine dva asteroida nazvana i po značajnim hrvatskim astronomima, Anti Radoniću i Hrvoju Božiću. Uz astronome, centar pozornosti svakako drže i ostali znanstvenici (67085 Oppenheimer), astronauti (6469 Armstrong), matematičari (1001 Gaussia), pa čak i računarci (294727 Dennisritchie).

Osim znanstvenika, veliki broj asteroida nazvan je po kraljevima i kraljicama (7211 Xerxes), glazbenicima (19383 Rolling Stones), glumcima (13070 Seanconnery), umjetnicima (6676 Monet), filozofima i piscima. Iza njih, imena se dodjeljuju i po pjesnicima, religioznim figurama, ratnim herojima, istraživačima, značajnim nastavnicima, društveno bitnim figurama, političarima, pa čak i poznatim likovima iz svijeta fikcije (29401 Asterix). Granice dozvoljenog, još jednom, iznimno su široke.

Tko sve dolazi u obzir?

Razlog zašto su imena asteroida toliko raznolika jednostavan je: njih predlažu ljudi koji su ih otkrili, pa tako uvelike ovise o njihovim osobnim afinitetima i tome koga oni smatraju na neki način zanimljivim ili vrijednim nazivanja nebeskih tijela po njima. Nakon otkrića tijela njegov otkrivač ima ravno deset godina da predloži ime, iako svako od imena mora potvrditi Radna skupina za imena malih tijela, koja djeluje u sklopu Međunarodne astronomske unije.

Prema naputku unije na njihovim službenim stranicama, ime samo mora „biti dugačko 16 znakova ili manje, po mogućnosti jedna riječ, izgovorivo na nekom jeziku, neuvredljivo i ne previše slično nekom drugom postojećem imenu“. Uz to, valja spomenuti i ograničenje na ljude koji su umrli prije najmanje 100 godina kada su u pitanju političke i vojne figure.

U nekim slučajevima ime može biti i izvor blaže kontroverze u astronomskim krugovima. Zanimljiv primjer je onaj iz 1985. kad je astronom James Gibbon nazvao asteroid koji je otkrio po svojoj preminuloj mački, koja je pak nazvana po popularnom liku iz Zvjezdanih staza: 2309 Mr. Spock. Skoro četiri desetljeća kasnije, kad je otkrivenih asteroida sve više a ideja za imena sve manje, takva imena naravno puno su manje kontroverzna. Kroz prostranstva Sunčevog sustava plutaju i 9007 James Bond, 7470 Jabberwock, 13681 Monty Python, 2807 2807 Karl Marx, te 12410 Donald Duck.

Asteroide definiramo kao mala kamena tijela koja se kreću oko Sunca. Obično su nepravilnog oblika, a u većini slučajeva nalaze se između Marsa i Jupitera (u tzv. glavnom asteroidnom pojasu). Mogu se pojaviti i u orbitama planeta (trojanci) ili u blizini Zemlje (asteroidi bliski Zemlji). Za razliku od kometa oni nemaju svoju putanju, već jednostavno plutaju po svemiru pod gravitacijskim utjecajima većih tijela.