Svinjska mast - da ili ne?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tri su osnovne vrste masnih kiselina: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene masne kiseline. Masti u hrani se obično nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, naročito one biljnog podrijetla, sadrže veći udio nezasićenih dok životinjske (meso, mliječni proizvodi i jaja) obično sadrže više zasićenih masnoća, piše za moja.ba nutricionistica Nevena Pandža.

Najbolji izvor jednostruko nezasićenih masnih kiselina svakako je maslinovo ulje. Višestruko nezasićene masne kiseline su i esencijalne masne kiseline, što znači da ih organizam ne može sintetizirati, a prisutne su u ribljem ulju, ribi, suncokretovom te sojinom ulju.

U pravilu, unos masti ne bi trebao prelaziti 30 % ukupnog dnevnogenergetskog unosa. U prehrani bi trebalo biti zastupljeno manje od 8% zasićenih masnih kiselina, barem 10% jednostruko nezasićenih i do 10% višestruko nezasićenih masnih kiselina (uz poseban naglasak na omega-3).

Stručnjaci navode kako je za zdravlje srca i krvnih žila važnija vrsta masti nego količina koju unosimo.

 Za razliku od zasićenih, nezasićene masne kiseline djeluju povoljno na organizam, smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik za kardiovaskularne komplikacije. Svinjska mast sadrži i korisne masnoće poput konjugirane linolne kiseline te vitamine topljive u mastima (A, D, E, K).

Nije svejedno hoćete li kuhati na industrijskoj ili tzv. domaćoj masti. Domaća je dobivena topljenjem svježeg, čistog masnog tkiva zdravih svinja. Njezina kvaliteta ovisi o dijelu sala koje se topi, no najviše o vrsti svinje kao i tome kako je ona hranjena.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.