IUCN

Svjetski dan vlažnih staništa: Ugroženo više od trećine kopnenih staništa

Lifestyle / Flash | 02. 02. 2017. u 10:42 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Po prvi put je urađena sveobuhvatna procjena europskih staništa, koja pruža jasnu sliku stanja 490 staništa u 35 država širom Europe.

Na Europskoj Crvenoj listi staništa čiju je izradu potaknula Europska komisija, radilo je više od 300 stručnjaka, koji su procijenili trenutno stanje prirodnih i poluprirodnih kopnenih i vlažnih staništa. Rezultati procjene otkrivaju da je više od trec´ine kopnenih staništa ugroženo - više od tri četvrtine tresetišta, više od polovine travnatih staništa, i skoro polovina jezera, rijeka i obala u Europi. Status šuma, vriština i kamenjara je nešto bolji, no ništa manje zabrinjavajući, priopćeno je iz Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

Uloga prirodnih staništa je višestruka, i danas postoje jasni pokazatelji o njihovom značaju u pružanju brojnih dobrobiti ljudskoj zajednici.

Danas se širom svijeta, kroz više od 1.000 prijavljenih aktivnosti, obilježava Svjetski dan vlažnih staništa, ove godine posvećen ulozi koju imaju u smanjenju rizika od prirodnih nepogoda.

Vlažna staništa predstavljaju prirodni štit za stanovništvo koje je izloženo razarajućem riziku od poplava, suša i snažnih oluja.

''Vlažna staništa spadaju među najznačajnija prirodna područja u smislu očuvanja biološke raznovrsnosti, ekološke produktivnosti i ublažavanja posljedica ekstremnih vremenskih nepogoda. Učestale prirodne katastrofe u regionu u posljednjih nekoliko godina se u znatnoj mjeri mogu ublažiti ili izbjeći mudrim upravljanjem rijekama, priobaljem i plavnim dolinama. Ipak, svjedoci smo sve većeg pritiska na ova vrijedna staništa i njihovog kontinuiranog nestajanja'', rekao je direktor IUCN Ureda za Istočnu Europu i Središnju Aziju Boris Erg.

Znanstvenici upozoravaju da vlažna staništa gubimo brže od bilo kog drugog ekosustava. Posljednji podaci kažu da je u prošlom vijeku nestalo 64 posto svjetskih vlažnih staništa, a da svake godine izgubimo 1 posto onih preostalih. Ona se isušuju i mijenjaju kao rezultat rastuće potrebe za obradivom zemljom, razvoja proizvodnje i urbanizacije.

Metodologija na osnovu koje je izrađena Europska Crvena lista staništa zasniva se na kategorizaciji i kriterijumima IUCN Crvene liste ekosustava, koja predstavlja globalni standard za procjenu rizika po ekosustave: ukazuje na ekosustave koji su pod najvećim rizikom gubitka biodiverziteta i nestajanja, podiže svijest o prijetnjama po ekosustave i mogućim posljedicama koje bi njihova degradacija imala po čoveka, dok istovremeno opisuje na koji način poboljšano upravljanje ekosustavima smanjuje rizike od prirodnih nepogoda i jača otpornost i prilagođavanje prirodnim promjenama.

Pored toga što su dom tisućama biljnih i životinjskih vrsta, europska staništa pružaju važne usluge ekosustava kao što je zaštita zemljišta, pohranjivanje ugljendioksida i ublažavanje globalnog zagrijavanja.

Europska staništa propadaju i po obujmu i po kvalitetu iz više razloga, a mnogi ugrožavajući faktori su u porastu. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i napuštanje tradicionalne ispaše, isušivanje i zagađenje, invazivne vrste biljaka i životinja, širenje naseljenih područja a sa tim u vezi i razvoj infrastrukture istovremeno ugrožavaju kopnena staništa.

Na moru su najizraženiji ugrožavajući faktori zagađenje, zasićenje hranljivim materijama, štetni načini ribolova kao i regulacija i izgradnja obalnih područja.

Štetni efekti klimatskih promjena će se vremenom uvećavati, a vec´ su vidljivi u nekim morskim i kopnenim ekosustavima, navodi IUCN u povodu Svjetskog dana vlažnih staništa.

Kopirati
Drag cursor here to close