Basta pasta
Talijani sve manje jedu tjesteninu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Važan dio kolektivnog identiteta nacije za mnoge je Talijane konzumiranje tjestenine na bezbroj načina, no unatoč tomu prehrambene i kulinarske navike Talijana postupno se mijenjaju.
Penne all'arrabiata, spaghetti carbonara, lasagne, teško je pronaći neku drugu vrstu hrane koja se u tolikoj mjeri povezuje s Italijom kao što je to tjestenina. No, odnedavno si prehrambene i kulinarske navike Talijana izmijenjene, a konzumacija jela od tjestenine znatno je manja.
Istraživanje je pokazalo da je tijekom 2004. svaki stanovnik Italije godišnje konzumirao oko 28 kilograma tjestenine, a 2013. 25.3 kilograma, što je za deset posto manje.
Pad potrebe za konzumiranjem jela od tjestenine nije jedino što se u zemlji izmijenilo, kaže profesor nutricionizma na napuljskom sveučilištu, Gabriele Riccardi.
"Konzumiranje tjestenine, kruha i riže s vremenom se postupno smanjilo", kaže Riccardi, dodajući da se na drukčiji način i u drukčijim količinama konzumiraju i meso i povrće.
U nekadašnjoj klasičnoj rimskoj trattoriji nudila su se tradicionalna jela poput tjestenine ili pizze, a danas je izbor šarolikiji.
Brojni restorani u međuvremenu na jelovnicima nude vegetarijanska i veganska jela kao i ona od organski proizvedene hrane. Iznimno su popularna i jela od kuskusa i kvinoje.
Usto je u ponudi sve više "stranih" jela, brze kineske hrane, česti su sushi barovi i franšize brze hrane koje turistima i mjesnom stanovništvu nude alternativu kuhinji u kojoj prevladava "pasta".
"Izmjene su posljedica nekoliko faktora koji su se dogodili istodobno. Prije svega, posrijedi je demografski faktor. Naime populacija je sve starija, sve je manje tradicionalnih obitelji i sve više samaca. Usto je u zemlju u posljednjim godinama uselio velik broj izbjeglica koji su sa sobom donijeli vlastite prehrambene navike, tradiciju i potrebe. Ne smijemo zaboraviti ni da je među mladima sve više onih koji vode računa o zdravim namirnicama, svojoj težini i broju kalorija koje unose u organizam. Većina ih tjesteninu izbjegava jer, po njihovim saznanjima deblja", kazao je profesor Riccardi.
"Tu su i izmjene u načinu života i životnim navikama, poput odlazaka na ručak ili večeru izvan doma, drukčije radno vrijeme, redovita vježba ili rekreacija, a prisutne su i velike kulturološke promjene. Primjerice, u Italiji se izmijenila uloga žene. Prije je bilo uobičajeno da 'mater familias' brine o prehrani svih članova obitelji, a oni su se svakodnevno okupljali za stolom. Danas mnoge mlade majke naručuju gotovo hranu ili obraćaju veću pozornost na zdravu prehranu", govori Riccardi.
Po izvješćima UN-ove Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) sve manje Talijana konzumira mediteransku kuhinju, zbog globalizacije i izmjene životnog stila. S tim se stajalištem slaže i direktor poznate talijanske tvrtke za proizvodnju tjestenine Paolo Barilla. "Kada sam bio dijete, nismo imali bog zna što u ponudi. Danas su stvari drukčije. Količina proizvoda koji se nude na tržištu utrostručila se, a to se odnosi i na proizvode od tjestenine".
Šire se i trendovi veganske, vegetarijanske kuhinje, organskih proizvoda, jela od cjelovitih žitarica i hrane bez glutena, piše Hina.
Unatoč izmjenama u prehrambenim navikama Talijana nije se izmijenila važnost koju pridaju hrani i jelu. Po istraživanju koje je proveo institut Censis 17,9 Talijana smatra da je važnost dobre hrane pitanje njihova ponosa i nacionalnog identiteta.
"Pristup prehrani i načinu na koji se hrane Talijanima pomaže da žive zdravije, da se druže s obitelji i prijateljima te da se osjećaju dijelom zajednice", zaključuje Censis.