Trend iseljavanja mladih u Sloveniji prisutan zadnje četiri godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Oko tri posto Slovenaca u dobnoj skupini od 25 do 39 godina živi u inozemstvu, a trend iseljavanja mladih koji posao ne mogu dobiti u domovini primjetan je zadnje četiri godine, prema podacima za 2015. koje je objavio državni statistički zavod Slovenije.

U toj dobnoj skupini iz Slovenije se odjavilo oko 13 000 ljudi, među njima je 41 posto onih koji imaju završenu najmanje srednju školu, trećina ih je s fakultetskim diplomama, a kruh u inozemstvu traži i oko 300 onih s magisterijem znanosti ili doktoratom.

Najviše mladih prošle se godine odselilo u Austriju, Njemačku i Hrvatsku.

Prema statističkim podacima, u te je zemlje otišla skoro polovica od ukupnog broja mladih koji su se iselili u inozemstvo.

Državna statistika u zadnje četiri godine primjećuje trend pojačanog iseljavanja mladih, unatoč kampanji sadašnje vlade da ga smanji posebnim programima za zapošljavanje mladih za koje se koriste i sredstva iz europskog programa jamstva za mlade.

Programom zapošljavanja i obrazovanja mladih Slovenija je prošle godine prihvatila obvezu da će u dvije godine svim mladima u dobi od 15 do 29 godina ponuditi zaposlenje ili osposobljavanje za novi posao u roku četiri mjeseca nakon što se prijave na burzu rada.

U okviru tog programa lani je potrošeno 47.5 milijuna eura na 46 000 mladih tražitelja posla, ali je konstatirano da program nije imao bitniji učinak na zapošljavanje mladih jer se po službenim podacima nezaposlenost među mladima smanjila samo za jedan posto.

Najnovije izvješće američke organizacije Global Financial Integrity (GFI) pokazuje da je u razdoblju od 2004. do 2013. godine iz Bosne i Hercegovine izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca.

Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku izvuče 3,5 milijardi dolara "prljavog" novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su korupcija, trgovina drogom, prostitucija te je prema tom iznosi Hrvatska na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom.