Turizam u Hercegovini napreduje, ali se i dalje događa stihijski

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Turističkog klastera Hercegovina Stjepan Primorac izjavio je danas kako je u nekoliko zadnjih godina primjetan napredak u oblasti turizma u Hercegovini, ali da se treba još raditi kako bi Hercegovina postala prepoznatljiva turistička destinacija.

''Neki od ključnih problema koje koče napredak, a koji nisu karakteristični samo za sektor turizma, jesu siva ekonomija, ekološka neosviještenost te slaba suradnja javnog i privatnog sektora'', kazao je Primorac uoči konferencije pod nazivom "Razvoj turizma u Hercegovini - izazovi i potencijalna rješenja", koja se danas održava u sklopu Sajma gospodarstva u Mostaru.

Konferencija se održava u organizaciji Turističkog klastera Hercegovina s ciljem skretanja pozornosti na izazove s kojima se sektor turizma u Hercegovini susreće, kao i zajedničkog identificiranja mogućih rješenja.

''Mi ćemo danas predložiti rješenja kako postupati u narednom razdoblju kako bi Hercegovinu zaista predstavili turistima na način da oni požele da se vrate, odnosno da postanemo u konačnici poželjna destinacija, a ne destinacija u kojoj se turizam događa slučajno i stihijski'', kazao je Primorac.

Kada je u pitanju suradnja javnog i privatnog sektora, Primorac je izrazio potrebu stvaranja zakonskih okvira kroz koje će komparativne i kvalitativne prednosti Hercegovine doći do izražaja u pravom smislu.

''Kada govorimo o sivoj ekonomiji, nedvojbeno je da je toga u turizmu daleko najviše, mnogo više nego u ostalim sektorima, ali proteklih godina primjetne su značajne pozitivne promjene. Siva zona uvijek postoji, ali prije pet godina je toga bilo mnogo više nego danas jer inspekcije sada ipak rade svoj posao i prisiljavaju ljude da se barem donekle smanji rad na crno'', kazao je Primorac.

Govoreći o broju turista koji godišnje posjete Hercegovinu kazao je kako su statistički podaci koji se iznose ovih dana na raznim konferencijama nerealni.

''Za mene je statistika točan zbroj netočnih podataka i ti podaci su vrlo iskrivljeni i ne pokazuju ni 10 posto onoga što se događa u sektoru turizma u Hercegovini. Prikazuje se minimalan broj noćenja tako da je zaista približnija brojka ona koju imaju crkveni krugovi npr. u Međugorju, a riječ je oko 1,5 milijuna turista koji godišnje posjete cijelu Hercegovinu, dok prema podacima federalnog Zavoda za statistiku to nije niti približno'', kazao je Primorac.

Predstavnica federalnog Ministarstva okoliša i turizma Helena Bilbija kazala je kako su ovakve konferencije i skupovi jako značajni i dobra prilika kako bi se što bolje upoznali s problemima koje ljudi imaju u praksi, te kako bi mogli utjecati na neke stvari poboljšati ih kroz zakonske propise.

''Dobro je da razmijenimo neka iskustva i nadam se da će i ovo pomoći za bolju suradnju javnog i privatnog sektora'', kazala je Bilbija, dodavši kako je jako važno pomoći ljudima u ruralnim područjima kako bi se njihova ponuda što bolje predstavila jer, po njezinim riječima, postoji mnogo turističkog potencijala ali nitko za njega ne zna.

Naglasila je kako je u javnoj raspravi nacrt novog zakona o turizmu koji je dostupan javnosti na web stranici Ministarstva tako da svatko ima mogućnost dati svoje primjedbe. Po njezinim riječima, ako ne bude nekih većih primjedbi i sve bude teklo po planu, nacrt bi svjetlo dana u formi zakona mogao ugledati za oko nekih dva mjeseca.

Po mišljenju direktora REDAH-a Ivana Jurilja, primjetne su pozitivne promjene u odnosu na nekoliko prethodnih godina kada je u pitanju turizam u Hercegovini jer Hercegovina, kako je kazao, postaje prepoznatljiva i na globalnoj razini.

''Stvari se razvijaju, ali ono što nam nedostaje je sustav, odnosno institucije koje će se više uključiti jer najviše se stvari događa izvaninstitucionalno i to kroz razne udruge ili privatne tvrtke. Ne može se to prepustiti samo pojedincima ili skupinama, trebaju se svi uključiti'', zaključio je Jurilj.