U Amazoniji domorodačke žene vraćaju maleno pleme s ruba izumiranja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Noću, u selu blizu rijeke Assua u Brazilu, odjekuje prašuma. Zvuk generatora na trenutke se natječe sa šumom, znak da ovdje ima ljudi. Donedavno se činilo da je narodu Juma suđeno da nestane, poput mnogih drugih amazonskih plemena desetkovanih europskom invazijom.

Kasnih 1990-ih, posljednju preostalu obitelj Juma činile su tri sestre, Boreá, Mandeí i Maytá te njihov otac, pedesetogodišnji Aruká. Godine 2021. Aruká je umro od COVID-19, na što su svjetske novine pisale da je otišao “posljednji čovjek svojeg plemena”, gurajući patrijarhalno društvo Juma bliže izumiranju. Ili se barem tako činilo.

Prva žena poglavica

Sestre i njihov otac imali su drugi plan. Mandeí Juma postala je prva žena poglavica u tom dijelu Amazonije.

Tijekom prisilnog preseljenja, Mandeí i njezine sestre odlučile su se udati za muškarce iz drugih plemena, zadržavajući lozu svog naroda, unatoč patrilinearnoj tradiciji.

Danas se Jume polako vraćaju. Dva sata vožnje brodom od najbliže ceste, njihovo je selo puno života.

U rijeci se igraju djeca različite dobi. Ljudi love s mrežama i štapovima. Žene ručno melju kasavu u brašno, čuvajući oskudno gorivo za generatore noću. Drugi su u lovu.

Tijekom dana ljudi se okupljaju u visokoj maloki, zajedničkoj zgradi, izgrađenoj na tradicionalni način Juma, kako bi jeli, njegovali svoje are i papige, ležali na visećim mrežama tijekom najtoplijih sati, mlatili kasavu i provjeravali WhatsApp poruke na svojim mobitelima, spojeni na internet putem satelitske antene.

Domorodačko područje Juma, otprilike veličine Las Vegasa, prekriveno je starom amazonskom prašumom. Glavni prioritet je zaštititi njihov teritorij, koji se nalazi na jugu države Amazonas, žarišnoj točki otimanja zemlje i ilegalne sječe šuma, prenosi Hina.

Mandeí se boji da bi mogli biti napadnuti na isti način kao i selo Uru-eu-wao-wao u kojem je odrasla. Nekada uronjeno u šumu, sada je okruženo pašnjacima koje su ilegalno zasadili neautohtoni osvajači.

Voda ne bi trebala toliko presušiti

Planirano asfaltiranje autoceste uz teritorij Juma povećava vjerojatnost krađe zemlje. Uzgoj goveda i širenje usjeva soje diljem regije osjetno mijenjaju okoliš i negativno utječu na njihov tradicionalni način života.

''Rijeka se više ne puni vodom kao prije... Voda ne bi trebala toliko presušiti. Mnogo je toplije, prije nije bilo ovako. Brine nas zašto se to događa. Zbog krčenja šuma'', kaže Mandeí.

Kako bi se zaštitili, mladići patroliraju područjem čamcem. Koriste i bespilotne letjelice, koje je donirala lokalna domorodačka neprofitna organizacija Kaninde, kako bi nadzirali najudaljenija područja u borbi protiv drvosječa, krivolovaca i ribara.

Mandeí je i dalje zabrinuta za budućnost svojeg naroda. 24 stanovnika njihovog sela još je uvijek vrlo malo, a nema dovoljno Juma da se poveća broj stanovnika. Više nego ikada prije tri žene bore se s time kako prenijeti tradiciju plemena Juma na sljedeće generacije.