U BiH živi 266 osoba s HIV-om

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prihvaćajući europsku inicijativu "Europski tjedan testiranja na HIV" Klinika za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu danas na Trgu djece Sarajeva provodi besplatno savjetovanje i testiranje na HIV.

''Na taj način odziv na testiranje bi bio daleko veći i podigli bismo stopu testiranja. To je ključ zašto u SAD-u imamo visoku stopu testiranja i registriranih pozitivnih osoba. Zato je moj prijedlog da se u BiH uvede rutinsko testiranje na HIV'', kazala je šefica Odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti KCUS-a prim. dr. Vesna Hadžiosmanović.

U okviru Klinike za infektivne bolesti u funkciji je Centar za anonimno, dobrovoljno, povjerljivo i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV (VCCT), gdje je prosjek testiranih osoba ranijih godina bio 1.200, dok se u deset mjeseci ove godine više od 1.800 osoba testiralo u centru. U 80 posto slučajeva HIV inficiranu osobu, kaže Hadžiosmanović, doktori su detektirali u ranoj fazi bolesti, što je cilj Europskog tjedna testiranja na HIV.

Iako će Epidemiološka služba 1. prosinca objaviti službene podatke, Hadžiosmanović ističe da od 1986. godine kada se u BiH detektirao prvi slučaj HIV bolesti, danas oko 266 osoba živi s HIV-om.

''Odgovorno tvrdim da je taj broj daleko veći samo, nažalost, zbog stigme i diskriminacije stopa testiranja u BiH, kao i u Europi je niska. Posljedica toga je visoka stopa nedijagnosticiranih ili kasno dijagnosticiranih HIV bolesti'', kazala je Hadžiosmanović.

Ukazala je na važnost povećavanja stope testiranja, jer se na taj način detektira HIV inficirana osoba u ranoj fazi, navodeći da se odmah po postavljanju dijagnoze treba ordinirati antiretroviralna terapija.

''Prednost koju HIV inficirana osoba ima ako joj se u ranoj fazi ordinira ova terapija jeste ta da se životni vijek HIV inficirane osobe zapravo ne razlikuje od životnog vijeka HIV neinficirane osobe. Tako ćemo imati sniženu incidencu bolesti u državi'', istaknula je.

Europski tjedan testiranja na HIV, koja prethodi 1. prosincu, Svjetskom danu borbe protiv HIV/AIDS-a, potreban je jer, kako kaže Hadžiosmanović, danas u Europi oko 2.300.000 ljudi živi s HIV-om, a 30 do 50 posto njih uopće nije svjesno da je inficirana virusom HIV-a, kod 50 posto njih se dijagnoza HIV bolesti postavlja u kasnoj fazi bolesti.

''To znači da je imperativ javnog zdravstva da se HIV infekcija detektira u ranoj fazi bolesti, jer se na taj način smanjuje i morbiditet i mortalitet HIV inficiranih osoba, a iz epidemioloških razloga reducira se dalja transmisija bolesti na HIV neinficirane osobe'', kazala je u izjavi za Agenciju Fena Hadžiosmanović.