U Jadranskom moru ima više od 30 vrsta ajkula

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Jadranu je zabilježeno nešto više od 30 vrsta morskih pasa ili ajkula, rekao je Ilija Ćetković iz Crnogorskog društva ekologa, koje tri posljednje godine provodi projekt istraživanja ajkula u okviru crnogorskog teritorijalnog mora.

''Ove životinje su prisutne u svjetskim morima više od 400 milijuna godina i predstavljaju značajnu predatorsku komponentu mora, koja regulira brojnost drugih vrsta riba. Većina ovih vrsta je svojim životnim aktivnostima vezana za morsko dno, dok ostatak naseljava otvoreno more'', rekao je Ćetković.

Prema pravilu, kako objašnjava, vrste koje žive na dnu su uglavnom manje veličine i neke od njih su veoma značajne za ribarstvo s komercijalne točke gledišta.

''Među njima su najpoznatiji i najčešći kostelj i pas pena ili pešikan. Kostelji i pešikani su u ranijem periodu bili relativno česti u ulovima crnogorskih kočara, ali i onih koji love mrežama stajačicama'', kazao je Ćetković, a piše Srna.

Dodao je da se danas brojnost ovih vrsta značajno smanjila uslijed prevelikog ribolovnog pritiska koji je prisutan na čitavom Mediteranu.

''Zato se ove vrste vode kao ugrožene u Mediteranu kod Internacionalne unije za zaštitu prirode. Zbog njihovog sve izraženijeg nestajanja iz naših voda, na gubitku su i ribarstvo i priroda'', kaže Ćetković.

Napominje da u Crnoj Gori ne postoji nijedan segment morskog ribarstva koji ciljano izlovljava ajkule.

''Meso komercijalnih vrsta je prilično cijenjeno i traženo, pa se samim tim i prodaje po relativno visokim cijenama. Iz ovih razloga, njihovim nestajanjem, ribari i drugi akteri koji sudjeluju u trgovini morskim organizmima direktno trpe ekonomske gubitke'', istaknuo je Ćetković.

Kako je dodao, da bi se ribolovni pritisak regulirao što je više moguće, potrebno je podsticati puštanje nedoraslih jedinki komercijalnih vrsta, ali i oslobađanje onih koje to nisu.

''Moguće je modificirati neke od ribolovnih alata tako da se smanji prilov ajkula, naprimjer, definirati tipove udica na parangalima. Pravilnom primjenom ovakvih mjera, osigurali bi se benefiti, kako za prirodu tako i za ekonomiju ribarstva'', kaže Ćetković.