U ove gradove Hrvatske ljudi se doseljavaju, većini je zajedničko jedno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, iz zemlje se iselilo gotovo 200.000 ljudi. Ipak, prema podacima DZS-a, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, 37 gradova nema problema s brojem stanovnika, štoviše - u njih se ljudi doseljavaju.

Od 2011. do 2018. godine, najviše stanovnika doselilo se u Dubrovnik se u proteklih sedam godina doselilo najviše stanovnika, osim Zagreba, u koji se doselilo gotovo 20 tisuća stanovnika više nego što se iselilo iz njega, analizira portal gradonačelnik.hr.

Nove stanovnike privukla je i Pula, a Samobor je jedini s kontinenta ušao među deset hrvatskih gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika.

Čak 9 od 10 gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski gradovi

Otkako smo ušli u EU, iz Hrvatske se iselilo gotovo 200.000 ljudi, a vrhunac tog vala bio je 2017. godine, kad je u potrazi za poslom i boljim životom zemlju napustilo 47.000 ljudi. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima.

Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova - četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom. Njih 19, pak, ima pozitivne brojke i kada je u pitanju doseljavanje iz inozemstva, a uglavnom je riječ o ‘morskim’ gradovima. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je i dalje Grad Samobor.

Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih sedam godina doselilo najviše stanovnika (osim Zagreba u kojega se doselilo gotovo 20 tisuća stanovnika više nego se iselilo) je Dubrovnik, u kojega se doselilo 1.799 više ljudi nego se iselilo. Dubrovnik tako i dalje potvrđuje svoju titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem prošlogodišnjem izboru najboljih gradova, a ove je godine branio do samog finala.

Gledamo li samo prošlu godinu, najviše novih stanovnika - gledano u apsolutnim brojkama, privukla je Pula, u koju se doselilo i najviše stranaca, dok je, gledano po postotku u odnosu na ukupan broj stanovnika najveći migracijski saldo zabilježila Novalja (3,25%). Novalja je na prvom mjestu i kada se gleda doseljavanje stranaca kao i sedmogodišnje razdoblje u kojem im se doselilo čak 14 posto novog stanovništva.

Dubrovnik tvrdi da ima rješenje za stambeno pitanje mladih

U Dubrovnik se prema ovoj analizi doselilo 1799 ljudi više nego što se iselilo iz njega. Gradonačelnik Mato Franković za portal gradonačelnik.hr kaže da je za to zaslužan dobro osmišljen model dubrovačke stanogradnje, kao i model subvencioniranja podstanarstva. Razvijaju, potom, projekt izgradnje novih stanova za mlade, njih 50, a krajem 2020. započet će i program dodjele zemljišta po povoljnim uvjetima mladim obiteljima za gradnju obiteljskih kuća na Pobrežju.

"Pokrenuli smo val ulaganja u vrtiće i osnovne škole, koja se samo u ovoj godini penju do 100 milijuna kuna, ali i u sportsku infrastrukturu. Najveća je novost potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u ukupnom iznosu od 33.600 kuna, što se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života", rekao je Franković za gradonačelnik.hr.

Pula ulaže u infrastrukturu

Gradonačelnik Pule Boris Miletić navodi kako godinama ulažu u temeljnu infrastrukturu poput novih cesta, sustava odvodnje, vodovodne mreže, plinofikacije, javne rasvjete, obnove fasada i slično. Ulažu, potom, u kulturni i civilni sektor, imaju kvalitetne škole i vrtiće, nemaju liste čekanje za upis u vrtić, financiraju produženi boravak za učenike zaposlenih roditelja u svim našim školama, provode nastavu u jednoj smjeni u gotovo svim osnovnim školama, već godinama imaju dežurne službe u dječjim vrtićima i niz drugih mjera koji zaposlenim, mladim roditeljima itekako puno znače.

"Pula je prije svega siguran i miran grad u koji je dobrodošao svatko dobronamjeran. Skladan suživot, uvažavanje različitosti i tolerancija među ljudima, upravo smo po tome prepoznati i to nas na neki način izdvaja od drugih", ističe Miletić.

Trend doseljavanja u Samobor u stalnom je porastu

Grad Samobor već godinama po brojnim istraživanjima slovi za jedan od najugodnijih i najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj i trend doseljavanja u Samobor u stalnom je porastu, pa gradonačelnika Krešu Beljaka ne čudi da su jedini kontinentalni grad u top 10 gradova s najvećim migracijskim saldom.

Kao najvažnije projekte proteklih godina ističe otvorenje preuređene kino dvorane Hrvatskog doma u Samoboru, čime su dali vjetar u leđa bogatom kulturnom životu grada, koji je uz turizam, jedna od najvećih značajki Grada Samobora.

"Među rijetkim gradovima Samobor je uspio obnoviti prostor bivše vojarne gdje se sada nalaze društveno korisni sadržaji. Osim toga, započeli smo s realizacijom projekta Mali tehnopolis Samobor za koji smo povukli najveći iznos sredstava iz fondova EU, a dat će velik doprinos razvoju gospodarstva u našem gradu. Svake godinama ulažemo i u povećanje kapaciteta i uvjeta u svim gradskim vrtićima i osnovnim školama, čime omogućujemo veći standard za našu djecu, no s obzirom na nova doseljavanja, moramo razmišljati i o daljnjem povećanju kapaciteta vrtića i škola. Nismo odustali ni od mjera kojima pomažemo našim građanima, besplatnih udžbenika, stipendija, božićnica i uskrsnica za naše umirovljenike ni sufinanciranja kulture i sporta. Istaknuo bih mjere kojima potičemo gospodarstvo, a koje su rezultirale sjajnim brojkama i svakako nastavljamo u njih ulagati, primjerice povećali smo sredstva za poticanje novog zapošljavanja u privatnom sektoru te za subvencije umjetničkim i tradicionalnim obrtima. Nismo zaboravili ni na potpore kapitalnim ulaganjima gospodarstvenika te poticanje novih tehnologija i inovacija, ali i poljoprivrede i ruralnog razvoja", kazao je Beljak.