U Širokom Brijegu obilježen Svjetski dan sindroma Down

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas, 21. ožujka obilježava se ''Svjetski dan sindroma Down'', a današnji datum (21/3) predstavlja 3 kopije kromosoma 21 koji je jedinstven za osobe s Down sindromom.

Svjetski dan sindroma Down obilježen je i u Širokom Brijegu, točnije na Trgu širokobrijeških žrtava, a osoblje i djeca iz Doma Marija naša nada pobrinuli su se da sve prođe u najljepšem redu. Iako je kiša pokvarila ugođaj, mnoštvo građana izmijenilo se ispod šatora, a među njima bio je i gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević sa svojim izaslanstvom.

Na druženju su posjetitelji mogli uživati u palačinkama koje su im posluživala djeca s Down sindromom ili pak kupiti rukotvorine te na taj način pomoći radu Doma.

O sindromu Down

Downov sindrom pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

Nažalost, danas još uvijek vladaju predrasude vezane uz Downov sindrom i osobe koje pate od tog poremećaja. Zbog toga današnji dan prilika je da se upozori na značajne poteškoće s kojima se osobe s Downovim sindromom susreću u BiH, kao i njihovi roditelji.

Downov sindrom je oblik sindroma koji se javlja kao posljedica anomalije kromosoma 21. U oko 95 posto slučajeva postoji cijeli dodatni kromosom 21 (trisomija 21) koji potječe gotovo uvijek od majke. Opisao ga je prvi put Lagdon Down 1866. godine na vlastitom djetetu. Godine 1957. je ustanovljeno da je najčešći uzrok ovog sindroma trisomija.

Kod ljudske populacije pojavljuje se kod 1:700 živorođenih. Utječe starost majke; tako da je kod žena od 25 godina ta vjerojatnost na 1:1 250 živorođenih; žena od 30 godina ta vjerojatnost na 1:1 000 živorođenih; žena od 35 godina ta vjerojatnost na 1:400 živorođenih; žena od 40 godina ta vjerojatnost na 1:100 živorođenih; žena od 45 godina ta vjerojatnost na 1:30 živorođenih.

Uobičajene fizičke osobine tih osoba uključuju slabi mišićni tonus, niži rast i nešto viši položaj očiju na licu, te nešto drugačiji izgled dlana. Među osobama s Downovim sindromom je veća učestalost srčanih oboljenja, problema s disanjem i sluhom, veća je učestalost Alzheimerove bolesti, leukemije i problema s tiroidnom žlijezdom; s obzirom na to da se danas većina tih bolesti uspješno liječi, većina osoba s Downovim sindromom živi kvalitetno te se očekivana životna dob za njih produžila (u SAD) 25 godina početkom 1980-ih godina, na 60 godina danas.

Djeci rođenoj sa sindromom Down je možda teže hodati, govoriti ili učiti nove stvari, no to ne znači da nikad neće naučiti te stvari; Mogu ih naučiti, samo će za to trebati više vremena, više prakse i više odlučnosti i potpore, kako bi se postigle stvari koje ostali ljudi uzimaju zdravo za gotovo. Njihova postignuća su tim veća. Ljudi sa sindromom Down se mijenjaju, uče i rastu cijeli život. U zapadnim zemljama su velika nastojanja da se uključe u normalan život, da se zaposle i (u skladu sa svojim mogućnostima) osamostale.

Sve osobe s Downovim sindromom pokazuju stanovitu usporenost u razmišljanju, ali je ona obično umjerena.

I ne zaboravite, današnji dan se, u znak solidarnosti s osobama sa sindromom Down, u cijelom svijetu obilježava kao ”Dan šarenih čarapa” (lots of socks day). Obucite i vi svoje dvije. Različite.