Još uvijek nije kasno
''Velikim skokom'' sa Starog mosta ukazano na važnost zaštite rijeka
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Mostarski su se skakači ove nedjelje, 14. srpnja, pridružili tisućama ljudi diljem Europe u „Velikom skoku“ kako bi podsjetili na važnost očuvanja rijeka i koristi koje od njih imamo. U organizaciji WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode, ove godine se po prvi put u sklopu „Velikog skoka“ skakalo sa Starog mosta u Mostaru čime je to ujedno postao i najviši skok ove godine u Europi.
Od 2002. godine više od 200.000 ljudi iz tridesetak zemalja sudjelovalo je u „Velikom skoku“. Povezivanjem ljudi s rijekama i jezerima, svrha je ovog događanja podići svijest javnosti o svim koristima koje imamo od zdravih rijeka, od toga da su mjesta rekreacije i izvor hrane, do toga da ublažavaju učinke ekstremnih poplava i suša, sprječavaju gubitak obradivih površina i imovine, stabiliziraju mikroklimatske uvijete, pročišćavaju vodu i zrak te u konačnici imaju značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje.
Pročitajte još
„Rijeka Neretva jedna je od najvažnijih rijeka jadranskog sliva. Osim što podržava različite ekosustave i staništa te biljni i životinjski svijet, ona ima važno mjesto u životima svih ljudi koji uz nju žive. No, pretjerano iskorištavanje i neodgovorno ponašanje prema Neretvi izrazito negativno utječe na rijeku i područja uz nju. Kruti otpad i otpadne vode koje se u nju slijevaju ugrožavaju izvore pitke vode za stanovništvo, a velike i male hidroelektrane na Neretvi i njezinim pritokama uništavaju endemske vrste riba kojima su ove rijeke bogate te uzrokuju potonuće delte i prodor morske vode u rijeku“, upozorava Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog programa u WWF Adria.
Unatoč silnoj koristi koju imamo od zdravih rijeka, svejedno dopuštamo njihovo kanaliziranje, ograđivanje, presijecanje i preusmjeravanje na više od 2.500 planiranih malih hidroelektrana diljem regije, a zatim i na bankovne račune privatnih investitora, poput onog koji je htio graditi malu hidroelektranu na rijeci Kruščici, čemu se suprotstavilo lokalno stanovništvo koje je više od 500 dana čuvalo most preko rijeke i tako zaustavilo njezino nepovratno uništavanje.
„Brane i hidroelektrane jedan su od glavnih uzroka propadanja rijeka diljem svijeta. Većinom su građene bez ozbiljnih, profesionalnih studija utjecaja na okoliš i bez razmatranja kumulativnih utjecaja na rijeke, a partikularni privatni ili interesi pojedinih korisnika voda stavljaju se ispred društvenih, čime se ugrožava ne samo priroda, nego i zdravlje i sigurnost ljudi“, ističe Mateljak te upozorava na alarmantnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
„Svjedoci smo brojnim kršenjima zakonskih propisa i međunarodnih direktiva, obmanjivanju lokalnih zajednica te ugrožavanju ljudskih prava od strane pojedinaca i tvrtki koje u rijekama vide samo izvor vlastite zarade, bez razmišljanja o javnom dobru“, zaključuje Mateljak.
Ovogodišnji „Veliki skok“ podsjeća nas da još uvijek nije kasno. Ako se povežemo s našim rijekama i osvijestimo sve koristi koje od njih imamo, moramo iskoristiti priliku i postaviti se kako bi zaustavili bogaćenje privilegiranih pojedinaca na račun naših rijeka i budućnosti nas i naše djece. Podupirite lokalne inicijative te pozovite izabrane predstavnike vlasti i donosioce odluka da ukidanjem državnih poticaja za male hidroelektrane i jačanjem sustava zaštite prirode zaustave bezumno uništavanje naših rijeka kako bismo u njima i svemu što nam pružaju mogli uživati i u budućnosti.
