Zadivljujuća ljepota bunara koji ne presušuje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uz čuvenu nekropolu stećaka na Buljunima stolačko selo Bjelojevići ima i još jedno pravo čudo ljudskih ruku, tzv. grčki bunar, u narodu poznat kao Neveš vodu.

Riječ je o jedinstvenom bunaru dubine po slobodnoj procjeni oko 6,5 metara specifično terasasto ozidanom tako stoka sitnog zuba - ovce i koze, pa i goveda, bez obzira na razinu vode mogu 'šetajući' do nje stići!

Neveš je pravo čudo!

U trenutku našega posjeta prema vodi se kretala jedna kornjača – čančara. Teško je bilo procijeniti kad je krenula, a još teže kada će stići, jer do vode kružeći terasastim zidovima dug je put.

Od mještanima Vinka Šutala doznali smo da je prof. dr. Šefik Bešlagić istraživač obližnje nekropole stećaka, tvrdio kako je bunar star najmanje 2.000 godina, dakle da je antički.

O Nevešu koji je za žitelje Bjelojevića i šire, godinama pa i stoljećima bio žila kucavica, kruže razne predaje i priče, pa smo i Stanislava Vukorepa iz Zavoda za zaštitu spomenika H-N županije, zamolili za mišljenje.

"Do sada nitko nije istraživao starost tog, a i drugih sličnih bunara na području juga Hercegovine. Mislim da bunar potječe još iz ilirskog razdoblja. Riječ je o sušnom području u kojem su od kada je naseljeno postojale potrebe za vodom, pa je realno očekivati da starost seže u daleku prošlost. Moguće da je postojeći bunar vremenom ozidan, ali ovo su samo pretpostavke", ističe Vukorep.

Od ovog arheologa dobrog poznavatelja povijesti juga Hercegovine, doznali smo još neke pojedinosti vezane za bunare, pa tako i Neveš. Uz takve bunare postojala su i svojevrsna groblja.

Naime, utopljenike kojih je sigurno bilo, jer se u njima učilo i plivati, prema nekadašnjim običajima nisu sahranjivali u groblja, već u blizinu bunara. S obzirom na taj tradicijski običaj za posjeta Nevešu nismo primijetili moguće ukopište vjerojatno zaraslo u obližnju šikaru.

Valja reći da su se vodom s bunara koristili ljudi i stoka. Uz Neveš je i prikladno korito za stoku. Kad uz bunar nema korita onda je to znak da su s jedne strane pili ljudi, a s druge stoka!?

Za Neveš je vezana još jedna zanimljivost – nitko ne pamti da je bunar presušio! Pretpostavke su da je nekom podzemnom žilom povezan s Hutovim blatom.

Uglavnom, pogled na Neveš otvara niz pitanja – tko je, kada i kako izradio objekt, zatim zašto su se njegovi graditelji odlučili baš za tu lokaciju i slično.

Od Stanislava Vukorepa doznajemo da je bila razrađena i posebna tehnika utvrđivanja bunara poput Neveša.

''Ti bunari su rađeni na način da se na dno stavljao sloj gline koju su zbijali konjima, kako bi držali vodu, a onda je nasipan drugi materijal'', govori Vukorep.

U prilog konstataciji da se nešto slično radilo Vukorep navodi primjer bunara koje su u novije vrijeme ljudi pokušavali čistiti bagerima, jednostavno ti bunari su presušivali, jer uklanjanjem nepropusnog sloja više nisu mogli trajno držati vodu.

Na sreću Neveš nitko nije 'čistio', pa i ovih dana unatoč višemjesečnoj suši vode ima za ljude i stoku. Čak se i jedna kornjača tzv. 'čančara' uputila prema vodi. Kad će stići drugo je pitanje, odnosno za nju pojam vremena nema ljudski smisao.