Zašto se slavi 8. mart?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena, koji se slavi svake godine 8. ožujka, pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije. Dan žena obilježava se u cijelom svijetu u spomen na prve javne dmonstracije žena zaposlenih u industriji odjeće i tekstila, 8.ožujka. 1857. u New Yorku.

Tekstilne radnice prosvjedovale su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća, a prosvjede je razbila policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Prosvjedi su se na 8. ožujka događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. U predvečerje Prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka1913. održale prosvjede za mir.

Prosvjedi povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bili su prvi stadij ruske revolucije. Nakon revolucije u listopadu, boljševička feminstkinja Alexandra Kollontai nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tijekom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje "herojstva radnica", piše Wikipeadia.

Međutim, u mnogim komunističkim državama je taj praznik izgubio svoju ideološku osonovu i postao prilika za muškarce da iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena, navodi Wikipedia.

Danas, više no ikad, važno je podsjetiti kako sva prava, koja žene danas imaju, nisu bila jednostavno "data", za njih su se morale izboriti, a ta borba često je bila žestoka i teška. Danas, navodi portal Advance, ponovno svjedočimo temeljitom revizionizmu koji ženu ponovno gura sve dublje u okove patrijarhalnog sistema. Žene se nerijetko predstavlja kao "objekt", njihov simbol često postaje predmet marketinških kampanja čiji je jedini cilj maksimizirati profit na temelju iskrivljene slike seksualnosti.

Ženama se agresivno nameće materijalistička potrošačka ideologija, još od malih nogu promoviraju im se vrijednosti koje sugeriraju kako se sve u životu svodi na fizičku ljepotu, praznu vanjštinu i podobnost "jačem" spolu.

Tzv. "ravnopravnost" koja se danas osigurava i zakonom, primjerice nužan broj žena u parlamentu itd., za većinu žena i njihovu ravnopravnost je obična farsa - jeftinim trikovima se ženama nastoji prikazati kako stalno napreduju, kako njihova "moć" jača iz dana u dan.

Stvarnost je znatno drugačija - žene su i dalje diskriminirane, slabije plaćene i manje zastupljene u gotovo svim važnim procesima.

Činjenica da na sceni vlada nekoliko "moćnih" žena zapravo ne znači ništa, štoviše, dovoljno je samo pogledati o kojim se ženama konkretno radi - neke od najmoćnijih žena političarki uvrede su za cijeli ženski rod.