Zašto su cekeri odličan izbor i alternativa plastičnim vrećicama?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Širom svijeta svake minute upotrebljava se preko milijun plastičnih vrećica. U Bosni i Hercegovini godišnja potrošnja plastičnih vrećica iznosi više od milijardu komada, dok na mjesečnoj razini troši se sto lilijuna. Alarmantno zar ne?!  Ali, da li nas ove brojke zabrinjavaju u dovoljnoj mjeri, posebno uzimajući u obzir činjenicu da nemamo dovoljno razvijen sistem reciklaže te da većina plastičnog otpada, uključujući i plastične vrećice završava na deponijama ili u prirodi uzrokujući veliku štetu.

''Proizvodnja nove plastične kese od polietilena jeftinija je nego proizvodnja iste kese putem reciklaže te se samo 1% kesa reciklira, a većina njih završi na deponijama ili u prirodi. Ovaj postotak je malo veći u pojedinim razvijenijim zemljama. Plastične kese koje se najčešće koriste predstavljaju najveću opasnost jer nisu biorazgradive, a sam proces razlaganja traje od 400 do 1000 godina. Za dobijanje jedne plastične kese potrebno je mnogo prirodnih resursa, oko 500kJ prirodnog plina, 120kJ nafte i 80kJ uglja“, otkriva Marina Kuburić, master primijenjene ekologije, članica Centra za životnu sredinu Banja Luka.

Procjenjuje se da oko 100.000 morskih životinja te oko milijun morskih ptica godišnje umre od gušenja plastičnim vrećicama. Slično se događa i sa kopnenim životinjama. Za njihovu razgradnju potrebno je čak od 400 do 1000 godina, a razlažući se na sitnije, toksične dijelove dovode do kontaminacije zemljišta, vodenih tokova i oceana te ulaze u lanac ishrane životinja. Putem vode i hrane, mikroplastika, završava i u našem organizmu!

Zagađenje uzrokovano plastikom jedan je od najvećih ekoloških problema današnjice i u zemljama širom svijeta plastične vrećice se povlače iz upotrebe. Tako su 74 zemlje ukinule plastične vrećice za jednokratnu upotrebu, čiji je prosječan vijek korištenja svega 12 minuta, dok je 37 država počelo naplaćivati njihovu kupovinu.

U BiH prvi trgovački lanac koji je odlučio slijediti praksu Europske unije i razvijenih zemalja, dm drogerie markt, u kolovozu 2019. iz ponude je povukao male besplatne plastične vrećice, a od 10. ožujka najavljuje potpuno povlačenje plastičnih vrećica iz prodaje. Uz bogatu ponudu različitih vrsta cekera, u dm prodavnicama je još od 2012. godine kupcima ponuđena mogućnost besplatne zamjene dotrajalog cekera kupljenog u dm-u za potpuno novi.

„dm je uvijek bio predvodnik suvremenih trendova kao i društvene odgovornosti, a smanjivanje upotrebe plastike ili potpuno izbacivanje tamo gdje je to moguće, postaje nužnost širom svijeta. Na odluku o potpunom povlačenju jednokratnih plastičnih vrećica iz prodaje nismo potaknuti nikakvim zakonskim odredbama, već etičkim i ekološkim motivom da pokrenemo i stimuliramo nove navike svih nas koje će pomoći zaštiti čovjeka i njegove okoline. Samo u 2019. godini kupci su u dm prodavnicama kupili blizu 2 milijuna komada plastičnih vrećica. Da je i samo mali postotak od recimo 1% njih završilo na odlagalištima otpada ili u okolišu bilo bi to jako loše za cjelokupni eko sistem. Mi u dm-u vjerujemo da će kupci i ovu našu inicijativu kao i onu za ukidanje malih plastičnih vrećica iz kolovoza 2019. podržati te zajedno s nama okrenuti se ka dugotrajnijim rješenjima poput cekera, čiju ponudu u dm prodavnicama kontinuirano širimo“ izjavila je Admira Isaković, voditeljica Nabave i Marketinga dm-a u BiH.

„Pamučni cekeri su jedna od najprihvatljivijih alternativa, prvenstveno jer imaju višekratnu upotrebu koja opravdava resurse uložene u njihovu proizvodnju“, savjetuje Jelena Vukelić, dipl. ekonomistkinja, također članica Centra za životnu sredinu iz Banja Luke. Kako ističe jedna od alternativa koja se često spominje su papirne kese, čija upotreba je nažalost uglavnom jednokratna, a također za njihovu proizvodnju je potrebno mnogo prirodnih resursa, naročito drveća, vode i fosilnih goriva, dok se u tom procesu koriste i toksične kemikalije koje zagađuju vodu. Istaknula je i kako su sve češće u ponudi plastične kese za koje se tvrdi da su biorazgradive.

„Treba naglasiti da su ove kese razgradive u potpunosti samo pri određenim spoljašnjim faktorima, koji ne postoje na deponijama, pa se u tim uslovima samo raspadnu na sitnije dijelove tj. mikroplastiku.“

Kako osvijestiti naše građane da promjena počinje od nas samih i mijenjati navike koje će biti u skladu sa očuvanjem prirode Vukelić ističe „Koliko god se činile malim promjene koje pojedinac napravi u svom životu, treba shvatiti da male promjene pomnožene velikim brojem građana stvaraju velike promjene na bolje. Također, građani svojim izborima u kupovini i pri svakodnevnom životu, šalju poruku proizvođačima i donosiocima odluka kakve proizvode i promjene žele, a kakve ne žele, te dovode do sistemskih promjena.“

A sistemske promjene u najavi su globalnih politika. Naime, da bismo se borili sa onim što su znanstvenici opisali kao šesto masovno izumiranje u Zemljinoj povijesti, u posljednjem prijedlogu UN-ovog plana za zaštitu okoliša iz siječnja 2020, do 2030. godine dat je rok za očuvanje i obnovu ekosistema koje pružaju ključne usluge za ljude.

Naime, gotovo trećina svjetskog mora i zemlje trebala bi biti zaštićena do kraja desetljeća kako bi se zaustavio pad biodiverziteta što može ugroziti opstanak čovječanstva. Cilj je smanjiti zagađenje plastičnim otpadom i viškom hranjivih tvari za 50%!

Stoga je svaki poticaj za smanjenje upotrebe plastike, kao ovaj koji dolazi iz dm-a, a podrazumijeva izbacivanje plastičnih vrećica iz ponude uz istovremenu preporuku korištenja alternativnih, dugoročnijih rješenja i više nego potreban.