Problematične krastače
Zbog prevelikog broja: Rade kobasice od žaba
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Stanovnike gradića Kununurre na krajnjem sjeverozapadu Australije lovočuvari su pozvali da skupljaju čim više krastača vrste Rhinella marina i da im ih donose kako bi ih oni potom isporučili suradnicima koji će od njih napraviti kobasice.
Riječ je o invazivnoj vrsti žaba koja se u proteklih 80 godina proširila preko skoro cijelog teritorija Australija, pa je tako i riječ o mjeri kojom se nastoje zaštititi biljne i životinjske vrste koje ugrožava ta žaba, poznata kao cane toad, odnosno krastača iz trske. Što god tko mislio o kulinarskim vještinama i gastronomiji Australaca, ovdje nije riječ o tome.
Ove su krastače problematične u prvom redu zato što su otrovne, pa kad ih neki predator ulovi i pojede, to u pravilu završi jako loše za vještog četveronožnog lovca, bio on sisavac ili gmaz. Problem je nastao još 1935., kada se netko iz Queenslanda dosjetio da bi najezdu buba na tamošnjim plantažama šećerne trske mogao suzbiti tako što će iz Portorika unijeti vrstu krastača koja se tamo pokazala uspješnom u tamanjenju nametnika.
U kolovozu 1935. skupili su ih 102, no tada se nekome iz Odjela za zdravlje Commonwealtha upalila lampica da to možda i nije tako genijalna ideja. Zabranili su uvoz krastača dok ne naprave studiju. Studija je bila gotova 1936., njome su utvrdili da nema nikakve opasnosti po čovjeka (!) i već 1937. oduševljeno su uvezli 62.000 krastača.
Danas ih diljem Australije ima, procjenjuje se, 200 milijuna. Ispalo je da one uopće nisu u stanju loviti bube zbog kojih su ih uvezli, jer se bube penju previsoko. Ali su zato naglo stale opadati populacije nekih vrsta guštera, zmija, čak i jedna vrsta krokodila. Broj jedne male vrste guštera je, pak, eksplodirao jer je krastača potrovala veći dio njegovih prirodnih neprijatelja. I tako je nastao kaos, još jedan u nizu koji su ljudi napravili u Australiji s uvozom stranih životinja, poput mačaka, kunića...
A kobasice od krastača?
Znanstvenici su nedavno primijetili da, kad od krastača naprave neotrovne kobasice koje potom obogate solima od kojih životinjama dođe muka, te životinje ubuduće zaobilaze žabe i neće se njima otrovati.
Točnije, to vrijedi za 70 posto promatranih životinja. Dosašnje akcije istrebljivanja nisu urodile plodom. A pokušali su ih i skupljati i trovati ugljičnim dioksidom i naglo ih smrzavati, ali ništa nije pomoglo.