Žene i tržište rada u BiH: Ostvarimo ravnopravnost do 2030. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Osmi mart je samo jedan dan u godini kada se prisjećamo borbe za ženska prava, ali nikako ne smijemo zaboraviti da ta borba i dalje traje. Bosna i Hercegovina i dalje je tradicionalno društvo u kome se žene svakim danom bore za bolji položaj. Niže plaće, duža razdoblja nezaposlenosti, ustaljeni stereotipi samo su neki od problema sa kojima se suočavaju žene. Međutim, u svakodnevnom životu, žene pokazuju da su mogućnosti neizmjerne, te da borba za ravnopravnost nije uzaludna.

Ana Kotur jedna je od njih. Diplomirana pravnica, aktivistica i novinarka koja je rođena sa cerebralnom paralizom, Ana ne prestaje rušiti predrasude i prepreke koje društvo nameće osobama sa invaliditetom.

“Žena s invaliditetom je sve ono što ona smatra da jeste. Radnica, partnerica, majka. Invaliditet nije prepreka za ženu. Predrasuda jeste”, kaže ova dobitnica nagrada UNICEF-a, UN-a, UN Women i UNFPA za izvještavanje i angažman o pravima osoba sa invaliditetom.

Žene Bosne i Hercegovine su poduzetnice, zemljoradnice, sportašice, inžinjerke, političarke. One sanjaju o svojoj budućnosti. Lamija Gutić je 15-godišnjakinja koja je kroz inicijativu ''IT Girls', podržanu od Ujedinjenih naroda, počela programirati. Lamija kaže da je 'shvatila da programiranje nije muški posao i da djevojke to mogu puno bolje raditi. Za web development je potrebna kreativnost i mašta, ja mislim da to imam, i želim da jednog dana programiram web stranice i aplikacije''.

Vildanu Imamović od diplome sportske menadžerice dijeli nekoliko mjeseci. Svoje organizacijske vještine razvila je pod okriljem SFK 2000 nakon prestanka profesionalnog bavljenja sportom. Osobni rast i razvoj također duguje nogometu i dio je malobrojne postave koja već sedmu godinu u BiH uspješno organizuje kvalifikacijske turnire za kup UEFA. Danas s kolegicama iz kluba čini sve kako bi nove generacije nogometašica imale neusporedivo bolje uvjete u odnosu na one s početka misije SFK 2000. '

'U timu imamo mnogo djevojaka koje nemaju oba roditelja ili jednog roditelja. Taj timski duh omogućava da djevojke izrastu u zrele osobe. U dobre ljude. Sve se trudimo da nekome budemo majka, otac, da učimo zajedno, da odlazimo u školu. Nažalost u našoj zemlji nemamo podršku državnih institucija. Četrnaest godina smo prvakinje i osvajačice duple krune, jedna naša igračica je rekla da rezultate koje mi postižemo muške kolege mogu postići jedino na Playstation-u'' objašnjava Vildana i podsjeća da su u prošloj godini dobile plaketu grada.

Ipak, u ruralnim sredinama žene imaju manje mogućnosti za zaposlenje. Nada Marković, aktivistica za ljudska prava i predsjednica udruženja „Maja“ iz Kravice, radi na osnaživanju žena iz ruralnih zajednica. Kroz prvu žensku zadrugu u Bosni i Hercegovini, ovo udruženje omogućava ženama da razvijaju svoje biznise i plasiraju proizvode na tržište.

''Daleko od glavnog grada, žene nemaju mnogo prilika za posao. One moraju stvarati prilike kako bi zarađivale i prehranjivale porodicu“, smatra Nada.

Povodom Međunarodnog dana žena 2017. godine, Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini predstavljaju priče 30 žena koje su uspješne u svojim zajednicama. Postizanje spolne ravnopravnosti jedan je od Ciljeva održivog razvoja na koje se svijet, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obavezao.