Živimo u najsunčanijem dijelu države, zaštitimo se jer 'koža pamti'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Budući da ulazimo u ljetno razdoblje, potrebno je pripremiti kožu za sunce koje može izazvati probleme na koži. No, priprema kože za sunce je individualna i ne postoji univerzalan način zaštite.

''Najbolja priprema je pravovremeno započeta zaštita, prvenstveno kremama koje imaju zaštitni faktor, potom upotreba dekorativne kozmetike (puderi, kreme za svakodnevnu njegu kože, šamponi) koji isto tako sadrže zaštitne faktore za sunce, no uz napomenu da je samo nanošenje takvih pripravaka nedostatno za efikasniju zaštitu'', govori za Bljesak.info prof.dr.sc. Dubravka Šimić te ističe kako je zaštita nužna ne samo u razdoblju godišnjeg odmora nego i u vrijeme radnih dana.

''Zaštita je potrebna i prilikom odlaska i povratka sa svakodnevnih radnih obveza jer, ne smijemo to zaboraviti, živimo u najtoplijem i najsunčanijem dijelu države. Ako se radi o koži lica preporučuje se zaštitni faktor 50, po mogućnosti u obliku kreme jer je lice lakše podnosi od primjerice spreja ili pak uljnih proizvoda za tijelo, primjereno starosti osobe koriste se zaštitni faktori 30 - 50, u bilo kojem obliku '', savjetuje Šimić.

Mnogi od nas ne razmišljaju koliko je svakodnevno izlaganje kože suncu štetno, a ljetne mjesece jedva čekamo kako bismo uživali u sunčanju. Pritom zaštita kože pada u drugi plan, a alarmantne brojke o broju oboljelih od raka kože kao da nas zaobilaze.

''Intenzivno izlaganje ultraljubičastom zračenju na koži uzrokuje crvenilo (eritem), a ako je praćeno pojavom sitnih mjehura koji pucaju i ljušte se već govorimo o opeklinama. Na tim se mjestima na koži nakon nekog vremena pojave promjene smeđe boje koje su trajne i često prave kozmetološki problem. U kasnijoj životnoj dobi, jer 'koža pamti', mogu se pojaviti kožni karcinomi'', govori Šimić i dodaje kako je dobro, iako prehrana ne utječe na izlaganje suncu, koristiti voće i povrće kojim ovo godišnje doba obiluje.

Na upit o različitim tipovima kože te mogućim prevencijama alergija na sunce Šimić kaže kako je teško spriječiti alergiju na sunce, no različite su vrste bolesti. Neke prođu na antihistaminike (lijekovi koji se koriste u liječenju alergija), a neke su, nažalost, dugotrajnije i sprečavaju osobama koje ih imaju nastavak izlaganja ultraljubičastom zračenju

''Osjetljiviji je tip kože dermatološki obilježen kao tip kože 1 i 2, osobe svijetlih očiju i kose koje teško ili nikako ne tamne,a čak i kratkotrajno ali intenzivno izlaganje suncu dovede do crvenila ili opeklina na koži. Osjetljiviji su dijelovi tijela na kojima je koža tanja, potom leđa, a nikako ne smijemo zaboraviti zaštitu očiju'', objašnjava nam dermatologinja te na naš upit o preporukama za sunčanje u toplesu govori kako se koža na prsima ubraja u osjetljivije dijelove te ističe da, kao liječnica, zastupa medicinsko stajalište, dok modne trendove ne bi komentirala.

Uz sve navedeno, pitanje je postoje li uopće dobre strane kod izlaganja suncu. Odgovor je ipak potvrdan jer sunčeve zrake imaju i dobro djelovanje na nas, samo je bitno naučiti kontrolirati izlaganje sunčevu svjetlu.

''Svi znamo da je sunce učinkovito u sprečavanju rahitisa da dalje ne nabrajam, stoga dermatolozi ne zabranjuju izlaganje suncu, nego promoviraju kontrolirano sunčanje i, opet naglašavam, ono koje ne dovodi do opeklina posebno u djetinjstvu i naravno, preranog starenja kože'', savjetuje Šuica.