BiH: Jedemo previše kruha, pita, slanine i jeftine tjestenine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samo mali postotak domaćeg stanovništva se izbalansirano hrani, a na potrošačkoj trpezi uvelike dominira bijeli kruh i razne jeftinije tjestenine, riža, krumpir i sve ono što nam je džepu prihvatljivo, dok se, na primjer, teletina i riba u tanjuru nađu samo u izuzetnim prilikama, pišu Nezavisne novine.

Pobornici smo, kažu istraživanja, punomasnog mlijeka, slanine, pohane hrane i pržene na mnogo ulja. Na ove nezdrave načine ishrane ukazano je povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava danas, a ovоgоdišnji slоgаn је "Nаšа dјеlоvаnjа su nаšа budućnоst" i sliјеdi viziјu Оrgаnizаciје zа hrаnu i pоljоprivrеdu "Iskоriјеniti glаd".

Kako je za Nezavisne rekla Ljiljana Stanivuk, supspecijalista prehrane u Institutu za javno zdravstvo RS, kada pacijenti dođu u savjetovalište za prehranu, na osnovu njihovog jelovnika u prethodna 24 sata jasno je da oni mnogo griješe u izboru namirnica, količini, načinu  pripreme hrane i u ritmu  obroka tijekom dana.

"Faktički ništa ne radimo kako treba. Pri izboru hrane jedemo previše bijelog kruha, nepravilno pripremljene obroke, uštipke, palačinke, pržena tijesta i pite.  Naš narod vjeruje da moramo jesti punomasne mliječne proizvode. A  imamo nedostatak ribe i mimo posta je ona rijetko  u tanjuru", ističe Stanivukova.

Dodaje da je uočeno da se jede mnogo mesnih prerađevina i dimljenog mesa.

"Slanina, prema mišljenju pacijenata, liječi sve, posebno s bijelim lukom. Slaninu ne treba isključi iz jelovnika, ali je treba reducirati, da to bude  rijetko i u malim količinama. Ima tu i osoba  koje su baš informirane i imaju izbalansiranu prehranu, ali uglavnom malo se jede  povrća, ponešto kroz salatu", kaže Stanivukova.

Što se tiče voća, ono se, kako ističe, ili ne jede dovoljno ili se jede u prevelikim količinama, a ni jedno ni drugo nije dobro.

Puno masti i ulja

"Puno se masti i ulja koristi za pripremu hrane i još dominiraju  prženje, pohovanje, zaprške", kaže Stanivukova.

Murisa Marić iz Udruženja građana "Don" kaže da se mali postotak domaćeg stanovništva izbalansirano hrani. Zbog toga što smo ekonomski na izuzetno niskoj ljestvici, na trpezi dominiraju bijeli kruh, jeftine tjestenine, riža, krumpir, a zbog niske cijene piletina je zamijenila ostalo meso.

Ističe i da potrošači teško mijenjaju navike, a djeca još u najranijem  uzrastu jedu pizzu, tijesta, piju gazirane sokove i nemaju edukativne sate u oblasti prehrane.

Povodom ovog svjetskog dana oglasila se i Agencija za sigurnost hrane BiH, koja uz podršku projekta USAID/Sweden FARMA II sprovodi obuke inspekcijskih organa s ciljem jačanja kapaciteta za nadzor i kontrolu ostataka pesticida u i na hrani.

U suradnji sa Češkom razvojnom agencijom,  provode se aktivnosti na kontroli aditiva u hrani, a bit će održana radionica o epidemijama uzrokovanim hranom.

Institut zа јаvnо zdrаvstvо RS uz pоdršku nаdlеžnih ministаrstаvа prоvоdi Prоgrаm prоmоciје zdrаvljа u prеdškоlskim ustаnоvаmа "Škоlе/prеdškоlskе ustаnоvе priјаtеlji prаvilnе prehrаnе".

821 milijun ljudi neuhranjen

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) objavila je da je u prethodnoj godini 821 milijun ljudi u svijetu patio od kronične neuhranjenosti. Gojaznost u svijetu također ubrzano raste, a mnoge zemlje istovremeno se suočavaju s oba ova izazova.  FAO poziva na udruživanje svih zemalja kako bi se omogućio "Svijet bez gladi", što je jedan od glavnih ciljeva održivog razvoja koje je razvio UN.

Kako bi se osigurala dovoljna količina hrane u svijetu, poljoprivredni sektor će 2050. godine morati proizvesti duplo više hrane, hrane za životinje i biogoriva u odnosu na 2012. godinu.