BiH može biti lider zdrave hrane

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kriza koja se očituje u porastu troškova prijevoza, a što je posljedica poskupljenja energenata, ali i poremećenih lanaca opskrbe, bit će svojevrsni katalizator u obnovi kapaciteta poljoprivredne proizvodnje u BiH.

No, struka je jasna u ocjeni kako je bavljenje poljoprivredom prilično skup proces, a poglavito u vremenu kada su poskupjeli svi repromaterijali.

Međutim, ako bi se nastavilo s mjerama koje bi uključivale stimuliranje i subvencije, a primjer je osiguravanje besplatnih 50 litara goriva po hektaru s federalne razine vlasti, mogao bi se pokrenuti kotač poljoprivrednoga stroja koji mora što prije naći mogućnost izlaska iz situacije u kojoj se nalazi.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, nedavno je kazao kako je gorivo, ali i rast poticaja za poljoprivrednu proizvodnju dobar primjer pomoći, ali je također naveo i kako se nada da će tijekom jesenske sjetve uslijediti set sličnih mjera. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, nedavno je pak u razgovoru za Večernji list objasnio kako bi država morala biti jamac otkupa domaće robe.

''Proizvođač je sretan ako zna da će svoju robu prodati. Ako, recimo, država traži da se proizvede toliko malina, sira, a država će ih otkupiti kao domaći proizvod te onda robne lance obvezati da 30-40 posto proizvoda mora biti domaće, tada imamo lanac potrošnje'', naglasio je Vuković.

Drugim riječima, pomoglo se proizvođaču kojemu treba jamstvo da će prodati, naravno, po cijeni koja je konkurentna i dobra za njega.

Domaća proizvodnja, uvjerena je struka, sasvim je dovoljna za sve potrebe stanovnika BiH, počevši od pšenice pa do povrća, voća i mesa, nužno je samo nastaviti s mjerama koje su nedavno donesene, kao što su, primjerice, bescarinski uvoz mineralnog gnojiva i besplatno gorivo po hektaru obradive površine.

A na putu oporavka i jačanja domaće proizvodnje hrane od ključnoga bi značaja trebala biti i sredstva Europske unije. IPA III mehanizam pretpristupne pomoći tu se nameće kao strateški važan izvor financiranja za sve projekte koji dolaze iz zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata za EU, a u tom bi kontekstu BiH trebala ciljati upravo na one projekte koji će izravno voditi jačanju domaće proizvodnje.

Do sada je Europska unija izdvojila značajna sredstva za potporu sektoru agrara u BiH, a dokaz su dva financijski vrijedna projekta koja se provode.

Projekt “EU4Agri” primarno je financiran sredstvima Europske unije (EU) u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Vrijednost projekta je 20 milijuna eura, uz zajedničko sufinanciranje razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Češke razvojne agencije (CzDA).

Težište projekta je na povećanju ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor i podizanju razine znanja te vještina poljoprivrednih proizvođača i ostalih sudionika u lancima vrijednosti kroz prošireno pružanje savjetodavnih usluga, kao i poboljšanjem ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekt također unaprjeđuje politike kroz koherentan i komplementaran skup aktivnosti, uključujući jačanje institucionalnih kapaciteta i usluga, kao i podršku unaprjeđenjima politika i regulatornih okvira.

Drugi vrijedan program je “EU4Agri Recovery” koji također financira Europska unija u vrijednosti od 5 milijuna eura, a zajednički ga provode razvojni program UNDP-ja i Češka razvojna agencija (CzDA).

Projekt je komplementaran projektu “EU4Agri” (2020. - 2024.), a pritom se očekuje da će dovesti do očuvanja 400 radnih mjesta, stvaranja 100 zelenih radnih mjesta (najmanje 50 za žene i mlade), 20 podržanih inovativnih i zelenih startupova.