Nicotiana
Duhan će dobiti novu ulogu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Smatra se da su se ljudi prvi puta susreli s duhanom 16.000 godina prije Krista, međutim, do prve kultivacije duhana dolazi mnogo kasnije, između 5. 000. i 3.000. godine prije Krista od strane plemena koja su živjela na području današnjeg Perua i Ekvadora.
Duhan kakav se danas uzgaja i koristi samo je jedna od vrsta biljke Nicotiana. Nicotiana pripada porodici Solanaceae (pomoćnice) koje su porijeklom iz Srednje i Južne Amerike.
Duhan pripada istoj porodici kao i rajčica i patlidžan, ali raste znatno brže, te se i bere više puta godišnje. Ono što je zajedničko većini biljaka iz porodice Solanaceae jest to da sadrže veliki broj alkaloida što nas i dovodi do Nicotiane, jedne od najobožavanijih, a opet najkontroverznijih biljaka današnjice.
Rod Nicotiana sastoji se od šezdesetak vrsti od kojih su dvije vrste uzgajali i koristili Indijanci. To su Nicotiana tabacum koja je uzgajana uglavnom u tropskim područjima, te Nicotiana rustica koja je bila raširenija i uzgajana diljem Srednje i Južne Amerike pa čak i u Kanadi.
Iako se obje biljke razlikuju po izgledu, ono što im je zajedničko jest alkaloid nikotin koji ima psihoaktivan i stimulirajući utjecaj na ljudsko tijelo. Nekada obožavana i smatrana ''svetom biljkom'', danas duhan, zbog pojačane svijesti o štetnosti pušenja duhana doživljava dramatičan pad u uzgoju i prodaji.
Znanost i njen razvoj posljednjih godina čini se pronalaze načine da produže život duhanu. Upravo su u tijeku istraživanja koja su fokusirana na korištenje duhana kao biogoriva koje je u stanju pokretati motore na mlazni pogon. Duhan može dati i do tri puta više etanola po hektaru nego kukuruz, te tri puta više ulja po hektaru nego soja, i je sve izvjesnije da će se njegova upotreba i korištenje u narednim godinama bazirati na ulogama koje na ovu biljku bacaju potpuno novo svjetlo.
''Tijekom proteklih 10 godina, istraživanja vršena na biljkama duhana su dovela do značajnih napredaka u znanosti biljaka i biotehnologiji, pa tako imamo čitavu granu istraživanja koja koristi biljke kao inkubatore za proizvodnju proteina za farmaceutsku ili industrijsku primjenu, od kojih se neki koriste za terapije u liječenju dijabetesa, Alzheimerove bolesti, cistične fibrose, raka, itd'', kaže prof. dr Nermina Đulančić, izvanredni profesor na Poljoprivredno prehrambenom fakultetu u Sarajevu.
Duhan ima potencijal da bude korisna biljka, ali ako se konzumira u njegovom najčešćem obliku, kao osnovni dio cigareta, on je štetan ne samo za pušače, nego i za njegovu okolinu.
''Ja bih rekla da, kao i sve u prirodi, duhan može i biti koristan i štetan, sve ovisi o izboru koji napravite'', kaže profesorica Đulančić.
