Greta Thunberg poziva na promjenu načina proizvodnje hrane

Tekst članka se nastavlja ispod banera

”Our relationship with nature is broken. But relationships can change. When we protect nature - we are nature protecting itself.”

Thank you @MercyForAnimals for sponsoring this film by @tommustill and me.#ForNature #BiodiversityDay pic.twitter.com/2tXPFaeqWq

— Greta Thunberg (@GretaThunberg) May 22, 2021

Švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg pozvala je u subotu na promjenu načina proizvodnje i konzumacije hrane u svijetu kako bi se suprotstavilo ugljičnim emisijama, epidemijama i patnji životinja.

U videu koji je objavila na Twitteru u subotu, Thunberg je rekla da će se smanjiti utjecaj poljoprivrede na okoliš i bolesti poput covida-19, za koji se vjeruje da je potekao od životinja, ako se promijeni način proizvodnje hrane.

"Naš odnos s prirodom je uništen. No odnosi se mogu promijeniti", rekla je Thunberg na Međunarodni dan biološke raznolikosti.

Fokus na poljoprivredi i povezivanje klimatske krize s pandemijama novi je pristup mlade klimatske aktivistice koja inače svoj gnjev usmjerava na kreatore politike i ugljične emisije iz fosilnih goriva.

"Klimatska kriza, ekološka kriza i zdravstvena kriza, sve su one povezane", rekla je Šveđanka.

Thunberg je rekla da je širenje bolesti sa životinja na ljude uzrokovano poljoprivrednim metodama i dodala da bi se prelaskom na biljnu prehranu moglo uštedjeti do osam milijardi tona ugljikovog dioksida godišnje.

Svjetska zdravstvena organizacija navela je da se koronavirus vjerojatno proširio sa šišmiša na ljude preko druge životinje, dok znanstvenici ističu da je 60 posto zaraznih bolesti koje su pojavile između 1990. i 2004. poteklo od životinja.

U međuvremenu u svijetu raste potražnja za alternativama običnom mesu zbog zabrinutosti za zdravlje, dobrobit životinja i okoliš.

Nekoliko desetaka tvrtki testiraju laboratorijski uzgojenu ribu, govedinu i piletinu, nadajući se da će prodrijeti u neprovjereni dio alternativnog tržišta mesa za koji Barclays procjenjuje da bi mogao vrijediti 140 milijardi dolara do 2029. godine.

Globalni centar za prilagodbu, koji radi na ubrzanju klimatske otpornosti, objavio je u siječnju da bi klimatske promjene mogle smanjiti globalnu proizvodnju hrane do 30 posto, dok bi porast razine mora i sve jače oluje mogle raseliti stotine milijuna ljudi iz obalnih gradova.