Heljda – zanemarena (lažna) žitarica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Heljda (Fagopyrum esculentum) je namirnica iz skupine pseudožitarica, koje se konzumiraju na isti način kao i žitarice, no botanički ne pripadaju porodici trava.

Ova zanemarena lažna žitarica, koja zapravo predstavlja voćnu sjemenku iz iste obitelji kojoj pripada i biljka rabarbara, originalno potječe iz središnje Azije, a uzgaja se i u sjevernoj Europi. Odlično uspijeva na poljima Hrvatskog zagorja i Međimurja pa je s ponosom možemo smatrati i nacionalnom (lažnom) žitaricom, vitamini.hr.

Heljda nam je dostupna u prženom i neprženom obliku, a boja njezinih sjemenki varira od žućkasto-ružičaste do smeđe. Nepržena heljda ima lagani okus, dok je okus pržene heljde više zemljan, s orašastim notama.

Zahvaljujući izuzetnom nutritivnom sastavu, heljda polako, ali sigurno preuzima zasluženi epitet popularne pseudožitarice, a zbog svojeg „gluten free“ statusa posebice je korisna osobama koje ne podnose gluten.

Nutritivna vrijednost namirnice

Nutritivna vrijednost heljde značajno se ističe naspram drugih vrsta žitarica. Ugljikohidrati su najzastupljenija skupina hranjivih tvari koje nalazimo u heljdi, no sadrži i nezanemariv udio proteina te različitih vitamina, minerala i antioksidansa.

Ugljikohidrati

Kada govorimo o udjelu ugljikohidrata, u heljdi se ističe škrob, koji ujedno predstavlja i primarno skladište ugljikohidrata u biljkama. Promatrajući glikemijski indeks, heljda se opisuje kao namirnica niskog do umjerenog glikemijskog indeksa. Drugim riječima, konzumacija ove žitarice ne bi trebala izazvati nepoželjne nagle promjene razine glukoze u krvi.

Heljda također sadrži zavidnu količinu prehrambenih vlakana i otpornog škroba, poznatih po blagotovornom djelovanju na zdravlje debelog crijeva, a koji su koncentrirani u ljusci heljde.

Proteini

Zahvaljujući dobro izbalansiranom aminokiselinskom profilu, nutritivna vrijednost proteina heljde vrlo je visoka. Posebice se ističe udio aminokiselina lizina i arginina, a sadrži i aminokiselinu triptofan koja pospješuje san.

Kao i ostale pseudožitarice, heljda ne sadrži gluten te je pogodna za osobe koje ne podnose gluten.

Vitamini i minerali

Heljda se često razmatra kao izvor vitamina B – skupine, a iz skupine minerala u ovoj žitarici nalazimo magnezij, mangan, bakar, željezo i fosfor. Uspoređujući s drugim žitaricama, minerali prisutni u kuhanoj heljdi dobro se apsorbiraju u našem tijelu. Razlog tome krije se činjenici da heljda sadrži malen udio fitinske kiseline, poznatog inhibitora apsorpcije minerala koji nalazimo u većini žitarica.

Dragocjeni biljni spojevi

Heljda obiluje dragocjenim biljnim komponentama i antioksidansima, poput rutina, kvercetina, te luteina i zeaksantina.

Heljda u kuhinji

Kuhana heljda izvrstan je dodatak bogatim salatama, kremastim juhama i varivima.

Heljdino brašno idealna je alternativa uobičajenim vrstama brašna te se koristi za izradu tjestenine, njoka, ali i slatkih jela poput kolača, keksa, palačinki, muffina i drugih slastica. Jedno od najpoznatijih jela francuske kuhinje zasigurno su galette bretonne, palačinke od heljdinog brašna punjene sirom, šunkom i jajem. Rusi se također mogu pohvaliti svojom varijacijom ovih palačinki, s punjenjem od kavijara.

Osim toga, heljda se može iskoristiti i za pripremu čaja, a zanimljiva je činjenica da se ljuskice heljde koriste kao punjenje u proizvodnji jastuka.