Problem na svjetskom tržištu
Hoćemo li zbog klimatskih promjena ostati bez kave?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Roman Grüter, bioznanstvenik sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Zürichu kaže kako znanstvenici već dulje vrijeme upozoravaju na to da klimatske promjene povećavaju pritisak na uzgajivače kave u gotovo svim regijama svijeta, zbog čega bi taj mnogima omiljeni napitak mogao postati luksuzna roba.
Višetjedne obilne kiše ne prestaju u brdima oko Viktorijina jezera u istočnoj Ugandi, prkoseći uobičajenim obrascima padalina i nagovještavajući potencijalnu katastrofu za lokalno gospodarstvo.
Uzgajivači se više ne mogu pouzdati ni u kišu ni u sunce, a uzgoj kave u toj je zemlji temelj kada su posrijedi radna mjesta. I ostali poljoprivrednici u regiji izvješćuju o velikim gubicima u prošlosezonskoj žetvi, javlja Hina.
Gubitak usjeva ukazuje na dugoročan problem
Ugandska vlada želi povećati proizvodnju kave na 20 milijuna vreća godišnje do 2030. i potisnuti Etiopiju kao najvećeg proizvođača kave u Africi, no znanstvenici su skeptični prema njihovim planovima jer gubitak usjeva ukazuje na ozbiljan i dugoročan problem.
Pročitajte još
"Primjećujemo da klimatske promjene povećavaju pritisak na uzgajivače kave u gotovo svim regijama svijeta", kaže Grüter te dodaje da se to odavno odražava na cijeni kave.
Lani je europski statistički ured Eurostat upozorio da bi kava mogla postati luksuzna roba. Uz opću inflaciju, kao glavni krivac se spominje sve manje usjeva, što je posljedica klimatskih ekstrema.
Ni u Brazilu to nije novost.
"Posljednjih smo godina svjedočili većim klimatskim katastrofama", kaže Márcio Ferreira, predsjednik brazilskih izvoznika kave.
Velika suša u državi Espírito Santo, ključnome proizvođaču kave robuste u Brazilu, već je utjecala na lošiju žetvu u zemlji s 13 milijuna stanovnika.
Sa znanstvenog gledišta takvi događaji ne iznenađuju.
Usjevi kave pogođeniji klimatskim promjenama od ostalih usjeva
Prof. Grüter i njegov istraživački tim otkrio je da kava znatno više pati od klimatskih promjena u odnosu na ostale izvozne proizvode poput avokada ili indijskih oraščića.
"Posebno zrno arabice vrlo je osjetljivo i loše reagira na više temperature", kaže stručnjak.
Biljka kave voli toplu, vlažnu klimu tropskih krajeva. Slično kao kod vinove loze, promjene temperatura i promjene koje nastaju u tlu odmah se uočavaju u okusu i kvaliteti.
Dugoročno i globalno gledano, sve više temperature pravi su raj za štetočine čak i na visinama koje su se prije smatrale sigurnima.
I kratkoročne ekstremne nepogode otežavaju uzgoj
Istodobno se uzgajivači kave u cijelome svijetu moraju pripremiti na kratkoročne ekstremne vremenske nepogode kao što su suše, oluje i poplave.
Honduras, koji je uz Brazil i Vijetnam veliki izvoznik kave u zemlje EU-a, već je pogođen dvama različitim utjecajima klimatskih promjena.
"Proizvodnja kave u Hondurasu u padu je već pet godina", kaže Napoleón Matute, stručnjak na honduraškom Institutu za kavu.
Tu srednjoameričku državu smještenu između Kariba i Pacifika neprestano pogađaju uragani. Stručnjaci za klimatske promjene smatraju da one nužno ne uzrokuju učestalije tropske oluje, ali su one razornije, a istodobno se povećava i učestalost suša u zemlji.
Premještaj uzgoja kave na veću nadmorsku visinu?
Grüte kaže da postoji nekoliko alternativnih opcija i novih regija za uzgoj kave. Etiopija i jugozapadna Kenija vjerojatno će morati pronaći nova područja za uzgoj.
No Christoph Gornott, voditelj Odjela za analizu agroekosustava na njemačkom Sveučilištu u Kasselu i Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime kaže da to i nije poseban razlog za optimizam.
On tvrdi da je premještanje uzgoja kave na veće nadmorske visine gotovo nemoguće.
Čak i ako ondje vladaju temperature pogodne za njezin uzgoj, uvjeti u tlu mogu smanjiti kvalitetu kave. Prema Gornottu zrnje kave postiže najbolju kvalitetu u blago kiselom tlu bogatom hranjivim tvarima. Dodaje i da u potencijalno novim regijama nedostaju potrebno znanje, iskustvo i infrastruktura.
Manjak radne snage zbog iseljavanja
Postoji još jedan problem, posebno u Hondurasu. To su migracije koje potiču klimatske promjene.
Zbog toga se zamjećuje manjak radne snage na lokalnim farmama kave, kaže stručnjak za kavu Matute.
Sve više ljudi napušta plantaže nakon tropskih oluja ili poplava koje uzrokuju velike štete. Dodaje da je u Hondurasu trenutačno oko 100.000 proizvođača kave, a većinu čine mali poljoprivrednici koji su najugroženiji.
Gornott predviđa da će se i velike tvrtke koje se bave proizvodnjom kave vjerojatno u budućnosti suočiti s problemima jer su počele miješati različite vrste kave da bi postigle konzistentan okus napitka prepoznatljive kvalitete.
On vjeruje da će klimatske promjene znatno otežati postizanje jednake kvalitete i kvantitete u budućnosti pa predlaže mjere prilagodbe - odmah.
Potencijal za uzgoj kave u mješovitim kulturama?
Brazil je pouku izveo iz teške suše koja je zemlju pogodila prije gotovo 10 godina. Poljoprivrednici su morali nanovo osmisliti čitav proizvodni proces: proizvođači su morali naučiti kako učinkovitije prikupljati vodu, obradive površine su smanjene, a produktivnost je posljednjih godina povećana.
Gornott vidi velik potencijal za uspješan uzgoj kave u mješovitim kulturama.
Kaže da više biljke stvaraju sjenu za usjeve kave, štite tlo od erozije nakon obilnih kiša i povećavaju sadržaj ugljika i hranjivih tvari u tlu.
Ovakva vrsta uzgoja pridonosi i sprečavanju rasta temperatura - ali samo do jednog Celzijeva stupnja.
"No sadašnje nam prognoze predviđaju zatopljenje od tri Celzijeva stupnja. A u tom temperaturnom rasponu dosežemo granicu koja nam neće omogućiti primjenu mjera za prilagodbu", upozorava Gornott.
