Slatki kralj jeseni - kesten

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ništa ne podsjeća na jesen kao vrući kesteni koji griju promrzle dlanove na tmuran dan. Miris kestena, bilo pečenih ili kuhanih, uvijek stvara osjećaj ugode i topline. Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Poznato je da su pečeni kesteni prodavani na ulicama Rima u davnom 16 st., pa se opojni miris već tada širio ulicama grada baš kao što to čini i danas. Plod kestena je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine.

Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnaka) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.

Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka, piše Zdrava krava.hr.

Ljekovitost i nutritivna svojstva kestena

Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi.

Tamo se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak "Stablo kruha".

Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.

Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.

To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću.

Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.

Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.

Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.

Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.

Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.

Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.

Odabir kestena

Kod kupovine kestena treba obratiti pažnju da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci, što je znak da nema nepoželjnih ličinki. Kada ih uzmemo u ruku, masa im mora odgovarati veličini, a ne smiju imati šuplji zvuk kada ih protresemo.

Kestene treba čuvati na hladnom do 2 tjedna, a korisno je provjeriti jesu li se na pojedinim plodovima pojavile rupice i tada takve plodove treba izdvojiti.

Kesteni kao lijek

Relativno velika energetska vrijednost koju duguje visokom udjelu škroba čini kesten odličan izbor za sportaše, osobe izložene tjelesnim naporima te djecu. S obzirom da obiluju kalijem, a istovremeno su siromašni natrijem, kesteni se savršeno uklapaju u prehranu osoba s kardiovaskularnim i bubrežnim oboljenjima.

Također, prehrambena vlakna sadržana u njima mogu biti od pomoći svim osobama s neredovitom stolicom. Čaj od lista kestena je poznati narodni lijek protiv tegoba s dišnim sustavom poput bronhitisa i