Dobra praksa

'Mali zalogaji prirode' - Domaća priča žena ramskog kraja

Proizvodnja se najvećim dijelom odvija sezonski, odnosno od početka rujna do polovice prosinca, a pri zapošljavanju prednost imaju nezaposlene žene iz ovoga kraja i osobe s invaliditetom.
Lifestyle / Hrana | 27. 11. 2021. u 10:29 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zadruzi ProVita s područja Prozor-Rame koja već treću godinu proizvodi domaće pekmeze od šljiva, divljeg šipka te prerađuje i cijedi prirodne sokove od domaćeg voća i povrća, a koju su kupci i strani donatori prepoznali kao primjer dobre prakse, ipak je izostala potpora lokalne zajednice.

Marija Beljo, menadžerica prodaje i poslovanja Zadruge razočarana je tom činjenicom.

- U kraju u kojem uspijeva razno povrće i voće, a od kojeg najviše šljiva požegača ili bistrica, a danas i šljiva čačanka te raste divlji šipurak koji je prepoznat kao najkvalitetniji u Europi i gdje stanovništvo uglavnom živi od svoga rada, jedna ovakva zadruga je neophodna da otkupi i preradi toliko voće i povrće - kaže menadžerica Beljo čija je ideja i bila da se na ramskom području pokrene bilo kakva proizvodnja.

Po njezinim riječima, potreban im je veći prostor, sala, koju bi s lakoćom mogla osigurati lokalna zajednica.

Proizvodnja u garaži

Naglašava kako se trenutno proizvodnja, prerada i cijeđenje odvija u jednoj garaži koju su prilagodili i opremili uz pomoć donacija, odnosno opreme koju su dobili od Švicarskog Caritasa, Njemačkog veleposlanstva u BiH i UNDP-a.

Proizvodnja se najvećim dijelom odvija sezonski, odnosno od početka rujna do polovice prosinca, a pri zapošljavanju prednost imaju nezaposlene žene iz ovoga kraja i osobe s invaliditetom.

Dugoročni cilj, dodaje Beljo, je izgradnja modernog mini pogona s hladnjačom.

Osnovna djelatnost ProVite je otkup i proizvodnja samoniklog i plantažnog voća i povrća te njihova prerada u proizvode dodatne vrijednosti, visoko kvalitetne pekmeze i sokove, kao i uslužno cijeđenje voća.

Slogan im je "Mali zalogaj prirode", a ponosni su na svoju paletu proizvoda - pekmez od šljive i šipurka, a posebno na matične sokove od jabuke, zatim jabuke i mrkve, jabuke, mrkve i cikle, aronije te sirup od borovih iglica.

Nije svaki sok isti, kaže mendžerica prodaje u ProViti, a sporo točenje i trostruko filtriranje uvjet su za vrhunsku kvalitetu prirodnog soka.

Dodaje kako u proizvodnom procesu primjenjuju tradiciju naučenu od svojih majki i baka dok im strojevi olakšavaju izradu i omogućuju pridržavanje visoko-higijenskih principa proizvodnje.

Beljo posebno ističe najstariju njihovu članicu i djelatnicu Pavku Meštrović (67) koja je s njima u Zadruzi od početka, a koja je svoja znanja i iskustva prenijela na njih, mlađe članice.

- Njezino nam je iskustvo posebno pomoglo u primjeni stare tradicionalne recepture zbog čega je posebno poštujemo i cijenimo – kaže, dodavši kako su tu tradiciju i njihovi kupci prepoznali.

Ekološki principi

Sve proizvode, objašnjava voditeljica Beljo, izrađuju na ekološkim principima, što znači da oni ne sadrže nikakve dodatke (konzervanse, aditive i sl).

Napominje kako veliku potražnju ima i njihov poluproizvod "kaša" od šipurka koju kupci kupuju za izradu vlastitog pekmeza. Ideju im je, veli, dala tetka Luca Beljo, a oni su je u Zadruzi s radošću prihvatili.

- Spajajući tradiciju, znanje i tehnologiju koja nam je dostupna, a i u konsultaciji sa stručnjacima iz regije koji poznaju tu biljku, ovo nam je prva ljubav, iako ne zapostavljamo ni drugo voće i povrće - kaže Beljo.

Napominje da su uz konsultacije sa stručnim osobama i prehrambenim tehnologom došli do informacija da je podneblje općine Prozor-Rama jedno od najpovoljnijih u Europi za uzgoj šipurka.

- Prerađujemo od njega pekmez, a najviše ga prodamo u kašastom poluproizvodu, budući da je cijena pekmeza za naše građane skupa, 10 maraka po tegli - dodaje Beljo.

Po njezinim riječima, godišnje izrade takvog poluproizvoda i do četiri tone te oko tonu pekmeza od šipurka.

Kaže kako je posebno šipurak tražen u Bosni, a riječ je o kvalitetnom proizvodu s visokim udjelom vitamina C koji ne gubi svojstva s kuhanjem, a koriste i emajlirano posuđe kako ništa ne bi prešlo u pekmez.

- Od 5 litara dobijete oko 4.5 tegle pekmeza. U kašu je potrebno dodati malo vode, kuhati, dodati 1 kg šećera, pa još malo kuhati i domaći pekmez od šipurka je gotov- preporuča voditeljica ProVite.

Spomenula je i nezaobilaznu ramsku šljivu, požegača, od koje se dobiva i rakija koja je, kaže, zdrava ako se konzumira u ograničenim količinama te pekmez, odnosno džem od šljiva koji se, također, radi po staroj tradicionalnoj recepturi i s vrlo malo udjela šećera.

Proizvodi se plasiraju putem lanca trgovina "Alf Market" i Facebook stranice te putem raznih sajmova u BiH i brzom poštom.

Na Mostarskom sajmu 2018. dobili su Zlatnu plaketu za najbolji pekmez od šipurka te brončanu i srebrnu medalja za pekmeze od šljive i šipurka u Dubrovniku 2019. godine.

Kopirati
Drag cursor here to close