Zubac: Veganstvo ne jamči automatski dobro zdravlje, ali je odličan put za rasterećenje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Biljna mlijeka popularnija su od životinjskih, proteini od graška su popularniji od mesa, sve manje se preporučuju sirovina animalnog porijekla. Je li stručnjaci nešto indirektno poručuju i što se događa na globalnoj prehrambenoj sceni provjerili smo u NutriCENTRU s Marijanom Zubac.

Što ima novo kod preporuka za prehranu?

- Priča o hrani u svijetu je nekoliko svjetlosnih godina udaljena od naše svijesti, ali dobro ste primijetili i kod nas se priča o promjenama. Kupuje se hummus umjesto paštete, tofu umjesto mesa…

Priča o biljnom mlijeku, biljnom proteinu, točnije o veganstvu i vegetarijanstvu nije nova, benefiti su jasni : lakši gubitak težine, smanjuje se rizik od srčanih bolesti snižavanjem razine kolesterola, smanjuju se šanse za dobivanje određenih vrsta raka, kao što je rak debelog crijeva, omogućava se lakše upravljanje dijabetesom, a rekla bih da se benefiti mogu vidjeti i na lakšoj probavljivosti. Moderni ljudi su prezasićeni mesom, pretjeruju i zato u prvoj fazi osjete nalet energije i drastično poboljšanje.

Meso onda nije dobro?

- Ma nije istina. Iako se u zadnje vrijeme polemizira o pH želuca, mogućnosti probave mesa kod čovjeka i često dovedeno u pitanje jesmo li mi uopće svejedi, točnije mesojedi, opet ću reći da je istina negdje između. Neće čovjek izumrijeti, ako ne jede meso, ali može pogoršati opće stanje ako se samostalno počne hraniti biljkama. Može doći do iscrpljenosti i malnutricije. Naše tijelo treba životinjski protein, ali ovu količinu mesa koju jedemo često dovodi do dijagnoza, ovo je grijeh! Ne smije se zanemariti ni ekološka priča, ali to je druga tema.

Umjesto energije, hrana je smrt!

Nije sve crno ni bijelo. Znanost nije isključiva, ali činjenica je da su moderne bolesti povezane s količinom mesa koju jedemo. Moderne bolesti sporo napreduju, ali često znaju biti kobne. Prođite kroz restorane, manje-više biftek je na svakom tanjuru. Može, ali uz adekvatnu količinu povrća i kretanja, a kod nas se uglavnom nastavi sjediti i opet je sutra na jelovniku neko meso.

Zašto je onda veganstvo uzelo maha?

- Jedni se brinu za životinje, drugi za okoliš, trećima odgovara promjena i lakoća. Zato što zasićenom organizmu odgovara promjena, kada iz zasićenog stanja pređete u veganstvo, to je kao wellness za organizam. Bolji san, osjećaj lakoće, bez nadutosti i slično. Naravno, pričam o planiranom veganstvu i ovu prehranu preporučujem u fazama, a doživotno se odlučiti na ovakav režim mislim da nosi više rizika nego benefita. Iako, imam klijente koje već nekoliko godina vodim kao vegane, inače se liječe od karcinoma kolona. Dakle, kada se osjećate zasićeno, potražite nutricionističku pomoć da se rasteretite.

Što bi poručili našim čitateljima?

- Veganstvo ne jamči automatski dobro zdravlje, ali je odličan put za rasterećenje, čišćenje, pa čak i mršavljenje. Veganstvo je doseglo novu prekretnicu s više od 600.000 deklariranih vegana. Moje iskustvo kaže da se ne treba zanositi, ali treba uzeti od svega najbolje. Ono što moram komentirati je da bh. proizvodnja ne prati potrebe potrošača. Šteta, jer proizvodnja biljnih proteina je najbrži rastući trend u svijetu.