Tekst članka se nastavlja ispod banera
Monika Lončar pokrenula je projekt Oboji svoj svijet: Plant based prehranom do boljeg zdravlja
Ovih dana svjedočimo kako je malo potrebno da bi se planeta Zemlja 'resetirala' i pokazala svoju prirodnu ljepotu.
Tako je isto i sa našim tijelima. Nabacujemo ga sa raznim otrovima kroz hranu i piće.
Portal Menager.ba uradio je intervju s Monikom koja živi stilom života koji je sve, samo ne otrovan za naše tijelo.
''Zovem se Monika Lončar. Ime koje stoji iza profila @obojisvojsvijet na društvenim mrežama. Glavni motiv njegovog pokretanja moja je strast prema zdravom načinu življenja, želja da približim ljudima plant based prehranu, educiram ih i potaknem ih na zdravije i svjesnije izbore. Iako sam magistrirala računovodstvo i financije, oduvijek sam bila zaljubljenik u spoj nutricionizma i znanosti.
Ljudi koji me poznaju jako dobro, znaju da sam istinski knjiški moljac. U slobodno vrijeme čitam mnogo stručne literature iz spomenute oblasti. Vjerujem da velika moć leži u samoedukaciji, te da bi svatko od nas trebao biti student cijelog života.
Majka sam troje prekrasne djece. Uloga kojoj sam u potpunosti posvećena posljednjih pet godina. Osnovni postulat kojim se vodim u roditeljstvu i životu je "lead by example". Smatram da promjena polazi od nas samih. Trebamo biti živi primjer onoga čime želimo inspirirati druge'', priča Monika.
Kako je nastala odluka da postanete veganka, odnosno, što znači " plantbased" prehrana?
''Vjerujem da su se počeci moje svijesti o povezanosti zdravlja i prehrane dogodili još u ranom djetinjstvu. Zahvaljujući učiteljici u prvom razredu osnovne škole. Odličnom edukatoru, koja nas je osim slovima i brojevima, učila i važnosti nutritivno izbalansirane prehrane. Zaista sam joj zahvalna na tome.
Roditelji su također oduvijek stavljali naglasak na organsko i domaće. Mogla bih reći da sam odrastala vrlo zdravo se hraneći. Po mojim tadašnjim pojmovima.
Nikada nisam jela ništa procesuirano, prženo. Mnogo sam pažnje pridavala svojim obrocima. Međutim, nalazi u ranim 20-im godinama pokazali su jako visok kolesterol, koji je bio okidač i za druge zdravstvene poteškoće.
Od tog trenutka, odlučila sam preispitati svoja vjerovanja i uzeti zdravlje u svoje ruke. Knjiga koja mi je promijenila život, svakako je Chinese study doktora T.Colin Campbella.
Riječ je o dvadesetogodišnjem projektu tri sveučilišta Chinese Academy of Preventive Medicine-Cornell-Oxford koja je opisana kao Grand Prix epidemiologije.
Autori su zaključili da ljudi koji jedu pretežito cjelovitu biljnu prehranu - tj. izbjegavaju životinjske proizvode (govedinu, svinjetinu, perad, ribu, jaja, sir i mlijeko) kao glavne nutritivne izvore i potpuno smanje upotrebu visoko procesuirane i rafinirane hrane - mogu izbjeći, reducirati ili reverzibilirati razvoj brojnih bolesti.
Nakon toga, otkrila sam rad ostalih pionira plant based pokreta poput dr. Dean Ornisha, dr.Caldwell Esselstyna, Nathana Pritikina, i brojnih drugih.
Kada uvidite ogromno tijelo znanstvenih dokaza koji idu u prilog takvom načinu prehrane, nema povratka nazad.
Definicija plant based prehrane počiva na dva temelja. Cjelovitim i minimalno procesuiranim namirnicama, što bližim svom prirodnom izvornom obliku .
Te isključivo na hrani biljnog podrijetla koja uključuje sljedeće kategorije: voće, povrće, korjenasto povrće, mahunarke, integralne žitarice, orašide i sjemenke.
Najveći učitelj svakako je moje iskustvo.
Potičem svakoga da ne vjeruje slijepo uobičajenim mišljenjima ili zato što drugi u to vjeruju, nego da primjene i iskuse na vlastitoj koži, te prosude što je istinito. Osobno se nikada se nisam osjećala bolje, zdravije i energičnije. Cijela moja obitelj prosperira''.
Kako su Vaši ukućani reagirali na novi oblik prehrane te je li sva Vaša prehrana doma bazirana na sastojcima koji nisu životinjskog podrijetla?
''Moram priznati da zaista imam sreću što me prekrasni ljudi okružuju. Puni su podrške i vjere da radim ispravnu stvar. U početku je naravno bilo nedoumica. Međutim, kao i u svemu najvažniji je konstruktivan razgovor.
Dječica i ja smo u potpunosti plant based. Ne jedemo nikakve proizvode životinjskog podrijetla. Ostatak ukućana se 80%-tno hrani cjelovitom biljnom prehranom. Ponekad naprave izuzetak prilikom društvenih događanja, poslovnih ručkova i druženja s prijateljima''.
Zašto postati vegan? Koji su benefiti koje ne znamo?
''Prvenstveno htjela bih razdvojiti pojmove plant based i vegan.
Plant based je isključivo orijentiran na ulogu koju prehrana ima na naše zdravlje, a veganstvo je širi pokret koji uključuje brigu o okolišu i planeti Zemlji, pravima drugih živih bića i nije nužno vezan za zdravstveni aspekt.
Nije neuobičajeno vidjeti vegane lošeg zdravlja. Svi znamo da su i čips i gazirana pića vegan ali su i sinonim nezdravog izbora.
Stajalište je najveće organizacije nutricionističkih profesionalaca Američke akademije za prehranu i dijetetiku da "dobro isplanirana veganska i vegetarijanska prehrana ima brojne benefite za prevenciju i tretman određenih bolesti.
Pogodna je za sve stadije života, uključujući period trudnoće, laktacije, djetinjstva, adolescencije, starosti, kao i za sportaše."
Oni koji se hrane plant based načinom imaju znatno manji rizik obolijevanja od:
- bolesti krvožilnog sustava - studije dr. Dean Ornisha i dr. Caldwell Esselstyn-a dokazale su da plant based prehrana s niskim udjelom dodanih masnoća može prevenirati i zaustaviti razvoj srčanih bolesti, poboljšati kolesterol, smanjiti krvni tlak, arterosklerozu i inflamaciju na oboljelim pacijentima. Bez operacije i stentova- samo promjenom životnog stila.
- dijabetes tipa 2 - Plant based dijeta smanjuje tjelesnu težinu, poboljšava inzulinsku funkciju, postiže bolju regulaciju šećera u krvi, te pomaže smanjiti simptome povezane s dijabetesom tipa 2. Bez brojenja kalorija, ugljikohidrata ili ograničenih porcija.
- smanjenje tjelesne težine - Kalorijska gustoća plant based namirnica je prirodno puno niža od namirnica životinjskog podrijetla.
Bogata je vlaknima koja nas čine sitima, obiluje vitaminima i mineralima, ne sadrži kolesterol i ima mnogo manje zasićenih masnoća.
- rak - Plant based prehrana moćno je sredstvo reduciranja rizika za nastajanje raka. Prvenstveno raka dojke, raka prostate i raka debelog crijeva. Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je procesuirano meso ( kobasice, hrenovke, pršut, i slično) karcinogenom prve skupine, dok je svježe meso karcinogen druge skupine, posebice kada ga grilamo i izlažemo visokim temperaturama.
- zdravlje mozga - zasićene masne kiseline koje sadrže mliječni proizvodi, meso i pržena hrana mogu povećati rizik od nastajanja Alzheimera. Plant based dijeta prirodno ne uključuje ove proizvode i bogata je antioksidansima, folatima i vitaminom E koji imaju zaštitno djelovanje.
Sportski oporavak je mnogo brži, koža je ljepša i čišća, manje smo naduti.
Imamo priliku kušati sva ta divna jela i razveseliti svoje okusne pupoljke.
Osim toga, vrlo je važno navesti da je životinjska agrikultura odgovorna za 18% emisije stakleničkih plinova, više nego ispušni plinovi cjelokupnog transporta (13%) na planeti Zemlji te tako najviše pridonosi globalnom zatopljenju.
Pišete i kolumne o Vašem načinu ishrane. Postoje li još neki projekti na kojima radite ili koji su u planu?
''Uz moju glavnu platformu Oboji svoj svijet, trenutno sam food kolumnistica za digitalni lifestyle portal Styležurnal.
Stvaram content za socijalne medije svojih klijenata. U planu su još neki zanimljivi projekti o kojima mi je trenutno rano govoriti.
Ali svakako ću vas pravovremeno obavijestiti putem svojih društvenih mreža. Stay tuned''.
Recite nam nešto više o Oboji svoj svijet? Što Vas je inspiriralo da ga pokrenete?
''Oduvijek sam bila gurman i voljela kuhati. Kao dijete vlasnika restorana, mogu pripisati tu zaslugu roditeljima. Prenijeli su na mene strast prema ukusnoj i kvalitetnoj hrani.
Prelaskom na plant based prehranu, otkrila sam novi svijet namirnica i bezbrojne mogućnosti njihove uporabe. S vremenom sam primijetila da je ovakva prehrana ljudima velika nepoznanica. Vrlo često bih naišla na pitanje: "Dobro, a što ti jedeš? "
2015. godine odlučila sam ukloniti sve nedoumice i pokrenuti Oboji svoj svijet .
Primarna želja i cilj bila je inspirirati druge ljude receptima i svojim životnim stilom, te ih potaknuti da se sami okušaju u pravljenju istih.
Mogu reći da sam naišla na odličan feedback, i da zaista uživam u interakciji sa svojom prekrasnom zajednicom''.
Spomenuli ste da ste content kreator. Kako izgleda taj proces i što sve uključuje?
''S razvojem društvenih medija javila se i potreba za što kvalitetnijim sadržajem.
Tvrtke koje brinu o svom prezentiranju na digitalnim platformama znaju koliko važnu ulogu on ima kako bi učinkovito mogle iskomunicirati svoju poruku ili predstaviti svoje proizvode/usluge potencijalnim i postojećim kupcima.
U mom slučaju, posao content kreatora uključuju pomno planiranje, odabir i kupnju namirnica potrebnih za recept, kuhanje i dokumentiranje cijelog procesa, odabir najboljih rekvizita i namještanje scene za slikanje.
Naknadno, profesionalnu obradu fotografija, stvaranje vizuala i pisanje sadržaja u vidu teksta i popratnih recepata.
Proces je dosta dugotrajan, ali ja uživam u njemu. Mogu pokazati kreativnu stranu mene''.
Po Vašem mišljenju, gdje je Hercegovina na listi kvalitetne hrane te možemo li je marketinški plasirati kao zemlju "super hrane". Što "ne vidimo kod zdravih očiju"?
Stajališta sam da živimo u prekrasnom, plodnom, mediteranskom podneblju čije blagodati trebamo koristiti i što više promovirati svijetu.
Mediteranska prehrana sinonim je zdravlja i dugovječnosti.
Tradicionalno počiva na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama. I vrlo umjereno na ribi, mliječnim proizvodima, jajima i maslinovom ulju.
Pridaje se važnost dijeljenju obroka s bližnjima i obitelji, uz čašu crvenog vina (bogatog resveratrolom-molekulom dugovječnosti) i mnogo rada i fizičke aktivnosti.
Hercegovina je pravi primjer toga.
Veseli me što primijetim porast sve većeg broja malih poduzetnika koji plasiraju na tržište domaće i zdrave proizvode iz hercegovačkog podneblja.
Trebamo im pružiti što više poticaja i podržati ih tako što kupujemo od njih''.
Možete li nam preporučiti neke blogove, knjige ili druge izvore gdje možemo učiti o zdravim, bogatim ali i ukusnim plantbased receptima?
''Mogla bih vam zaista napisati pozamašan popis. Ali izdvojit ću neke od meni omiljenih.
Blogovi ( Elsa's Wholesome Life, Deliciously Ella, Oh she glows, Pick up limes)
Dokumentarni filmovi (Forks over knives, Game changers, What the health, Earthlings, Cowspiracy)
Knjige (Eat to live dr. Joel Fuhrman , Prevent &Reverse heart disease dr. Caldwell B Esselstyn, Reversing diabetes dr. Neal Barnard; How not to die dr. Michael Greger; na našem području Zeleni život vege mama autorica Ive Janeš i nutricionistice Ivane Šimić)''
Naši čitatelji su najčešće poslovnjaci, ljudi koji su većinu dana na poslu i kojima je potrebna zdrava hrana koja daje energiju i drži koncentraciju. Kakve savjete možete dati za poslovne ljude?
''Razumijem da živimo jako užurbanim tempom i često u nedostatku vremena posežemo za jednostavnijim i brzim rješenjima.
Međutim, vrlo je važno odrediti prioritete.
Ako je to zdravlje i postojana energija tijekom cijeloga dana, onda preporučujem bolju organizaciju.
Odvojite jedan dan u tjednu da isplanirate, kupite namirnice i pripremite obroke u većoj količini za posao. Za recimo naredna 3 dana.
Organizirajte svoju radnu okolinu, i ne držite u ladici ili u autu ništa što ne biste željeli pojesti.
Opskrbite se zdravim grickalicama poput voća, oraščića, sjemenki i suhog voća. Ponekad će vam spasiti dan.
Toliko je jednostavnih i ukusnih recepata na koje se možete osloniti poput nama omiljene zobene kaše sa sezonskim voćem; tortilja s povrćem, tofuom i namazom od slanutka; zdjela s basmati rižom, falafelom, avokadom i brokulom, da navedem samo neke.
Također, želim naglasiti da je važno biti hidriran, piti barem 2 l vode i nezaslađenih čajeva.
Sigurna sam da će se pozitivno odraziti na vas nivo energije i doprinijeti boljoj poslovnoj produktivnosti''.
Imate li neku poruku za naše čitatelje kojima je bitno kakvu hranu unose?
''Da bismo uzeli zdravlje u svoje ruke, potrebno je shvatiti zašto donosimo odluke kakve donosimo.
Prvenstveno, genetički mi smo programirani da posežemo za najkoncentriranijom hranom u našem okruženju kako bismo poboljšali mogućnosti preživljavanja.
Danas, u vremenu izobilja to nam ne ide u prilog. Moramo se potruditi nadvladati naše instinkte intelektom.
Također, često jedemo iz pogrešnih razloga. Kada smo umorni ili emocionalno iscrpljeni nije nam potrebno jelo nego kvalitetan san.
Bojimo se biti drugačiji, pod svaku cijenu želimo se osjećati dijelom grupe i ne izdvajati se od svoje okoline.
Zašto ne biste za promjenu, bili pozitivan pokretač i ohrabrili druge da pokušaju isto.
Ne treba usvojiti pristup sve ili ništa. Predlažem da postupno uvodite sve više cjelovitih biljnih obroka.
U početku neka to bude jedan obrok dnevno ili jedan plant based dan u tjednu. Poigrajte se s novim receptima i jelima drugih kuhinja. Sigurna sam da će vam se svidjeti.
Ništa ne može nadomjestiti taj osjećaj poletnosti i energije. S dobrim razlogom se kaže da je: " U zdravom tijelu, zdrav i duh."
