Nisvet Mujanović

Bogat je čovjek koji proizvodi zdravu hranu

Osim meda proizvodi malinu, lješnjak i vinovu lozu, a na svom ranču ima jezero, igraonicu za djecu i prostor za odmor. Kaže da želi pčelarstvo približiti svima u zajednici.
Lifestyle / Hrana | 28. 05. 2019. u 16:46 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nisvet Mujanović je policijski inspektor, a svaki trenutak svog slobodnog vremena posvećuje razvoju i aktivnostima udruženja pčelara "Krajiška pčela" u Velikoj Kladuši. Rodom iz Bužima, Mujanović se pčelarstvom bavi od rođenja prvog djeteta, kada je dobio i prvi roj pčela od svog punca, koji mu je tako prenio ljubav prema pčelama i medu.

''Nakon mukotrpnog radnog dana, pčele mi dođu kao prilika da se oslobodim stresa. Danas imam dva kontejnera pčela koje selim, produktivne zajednice te pomoćnih 50 košnica. U svojoj porodičnoj proizvodnji proizvodim pčelinje proizvode: tri vrste meda, polen, propolis, rojeve vosak i za svoje potrebe matičnu mliječ'', pojasnio je Mujanović.

U protekloj godini je proširio djelatnost u pravcu pčelarskog turizma, zbog čega je instalirao i apikomoru koja je namijenjena za liječenje putem zraka iz košnice. Osim meda proizvodi malinu, lješnjak i vinovu lozu, a na svom ranču ima jezero, igraonicu za djecu i prostor za odmor. Kaže da želi pčelarstvo približiti svima u zajednici.

''Svoje proizvode uglavnom uspijem prodati kupcima na kućnom pragu i konstantno radim na promociji tako da širim svoje tržište, kako na lokalnom nivou tako i u dijaspori. Kroz suradnju i podršku USAID/Sweden FARMA II projekta sam povećao aktivnosti, te smo povećali broj pčelara za nekih 60 posto na području općine Velika Kladuša. Promovirali smo pčelarstvo, približili ga ljudima, pokazali im da se to isplati. Zadovoljstvo mi je što nas je lokalna zajednica u tom procesu prepoznala kao partnera'', dodao je Mujanović.

U narednom periodu udruženje planira zadržati kontinuitet aktivnosti, te nastaviti sa razvojem pčelarstva u Velikoj Kladuši.

''Poruka pčelarima je da vole posao koji rade, da se kontinuirano educiraju kako bi povećali kvalitet svojih proizvoda i proširili proizvodnju, da rade na diversifikaciji proizvoda, svaka roba ima svog kupca. Na kraju, što reći, bogat je onaj čovjek koji za sebe proizvede zdravu hranu. Medno'', poručio je Mujanović, priopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Kopirati
Drag cursor here to close