Nevena Pandža
Nutricionistica upozorava: "Zdrava prehrana nije samo tanjur pun salate"
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Iz stručnog iskustva mogu reći da se svijest Hercegovaca o zdravoj prehrani poboljšava. Motivacija za poboljšanje prehrane je vrlo individualna, ali je ima što je najvažnije. U proteklih godinu dana sam primijetila da se povećala svijest o lokalnim, sezonskim namirnicama i samouzgoju u vrtovima, ali i na balkonu", kazala je za Bljesak.info magistrica nutricionizma Nevena Pandža.
Naime, Pandža je prva aktivna nutricionistica u Hercegovini, a svakodnevno promovira zdravu prehranu i zdrave navike među građanima.
"Živimo jako brzo, a brzi razvoj u prehrambenoj industriji te društveni i tehnološki razvoji promijenili su prehrambene navike; mnogi ljudi sve više jedu i piju usput, najčešće prerađenu hranu i gotove proizvode te sokove. Zadaća svih nas je briga o djeci, educiranje djece dok su mali i uvođenje zdravih prehrambenih navika koje su temelj za njihove prehrambene odabire u odrasloj dobi", istaknula je Pandža.
Upravo ona je ambasadorica projekta "Zdravo" u Bosni i Hercegovini, a riječ je o projektu koji je nastao iz globalne Nestlé inicijative "Healthy Kids".
"Cilj projekta je potaknuti stanovnike BiH za zajedničku pripremu ukusnih jela sa svojim ukućanima prema nutricionističkim smjernicama. Uz redovitu edukaciju i usvajanje novih prehrambenih navika, naši obroci mogu brzo pripremljeni, a opet biti zdravi i prema NutriPorcija smjernicama", navela je za Bljesak.info Pandža.
Kako ističe, recepte građani razmjenjuju međusobno na društvenim mrežama, a prikupio se veliki broj recepata koji će biti okupljeni u kuharicu "Zdravo kuhaj!".
Navodi kako je svjesna stereotipa o nutricionizmu, ali i lažnim informacijama i savjetima koji se mogu pročitati na društvenim mrežama i medijima.
"Dugo mi treba da na savjetovanjima razuvjerim ljude koji mi se obrate od dobro poznatih stereotipa: 'kruh deblja' i 'zdrava prehrana je pun tanjur salate'. Dio zdrave prehrane je i uživanje u hrani, ne zaboravite", naglasila je Pandža.
Kako navodi, svjesna je teške financijske situacije u kojoj se veliki broj građana nalazi, ali ni to ne mora biti prekretnica u dostupnosti zdrave prehrane. Ističe kako je, unatoč činjenici što su mjesečna primanja sve manja, a potrošačka košarica sve skuplja, bitno biti kreativan u kreiranju obroka.
"Ne treba nam kilogram oraha za tjedan dana čija je cijena zaista visoka, u 120 g imamo porciju orašida za četveročlanu obitelj. Također, srdela će nam dati i proteine i nezasićene masne kiseline kao i losos, a dva puta u tjednu umjesto mesnog obroka, naša crijeva će biti zahvalna na varivu od grahorica, povrća i žitarica. Kroz kupovinu sezonskog voća i povrća te lokalnih proizvoda, štedimo i na taj način a doprinosimo ekonomskoj održivosti malih poljoprivrednika", kazala je.
Građani najčešće griješe, kako navodi, u nedovoljnom unosu voća i povrća, nedovoljnom unosu vode te znatno manjem unosu ribe i ribljih proizvoda u odnosu na meso i suhomesnate proizvode.
"Ako me pitate kada je najbolje početi raditi na poboljšanju prehrambenih navika, reći ću u ovom trenutku dok čitate ovaj članak. Ne čekajte 1. u mjesecu niti naredni ponedjeljak, nutri, četiri, sad- nutricioniziraj se!", zaključila je za Bljesak.info Pandža.
Donosimo neke od njezinih savjeta:
1. U proljeće najprije prođite kroz zamrzivač i ostale zimnice i to iskoristite prije ljeta.
2. Što češće konzumirajte kruh od cjelovitog zrna, a ako ga pravite doma i najčešće od “bijelog” pšeničnog brašna, dodajte bar 1-2 šake integralnog brašna (heljda, ječam, raž ili sl.) ili sjemenki lana, buče, suncokreta, sezama... kako bismo povećali nutritivnu kvalitetu i obogatili ga vlaknima, te kako bi mu se produžila trajnost.
3. Jaja, jogurt i lokalni mladi sir su kvalitetni izvori proteina s prihvatljivom cijenom, a mogu se iskoristiti za razne obroke.
4. Unos crvenog mesa smanjite, a dajte prednost varivu od graha, leće, graška, mahuna koje ako povežete s rižom ili ječmom i povrćem dobivate tanjur pun svih potrebnih nutrijenata, koji će jačati imunološki sustav, pomoći radu crijeva i duže vas držati sitima. 1-2x tjedno može se kupiti svježa srdela ili pastrmka (ili konzervirana srdela ili tuna) te povezati s blitvom s češnjakom i krumpir salatom s mladim lukom i rotkvicama u uravnotežen obrok.
5. Preporučujem kupovinu sezonskog i lokalnog voća i povrća radi što prihvatljivije cijene i podrške malim poljoprivrednicima, poput jabuka, krušaka, blitve, špinata, mrkve, cvekle, krumpira, rikole, mladog luka, zelene salate…