Potrošači se u karanteni okrenuli voću, povrću i pripremi obroka kod kuće

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U vrijeme pandemije koronavirusa i mjera izolacije ljudi se rjeđe odlučuju za gotova jela i kupuju više voća i povrća, okrećući se tako zdravijem načinu prehrane, preliminarni su rezultati istraživanja provedenog među gotovo 11.000 kupaca iz 11 zemalja.

"S obzirom na to da su ljudi u posljednje vrijeme prisiljeni ostati kod kuće, počeli su isprobavati nove recepte i, čini se da bacaju manje hrane. U izolaciji se hrane zdravije, obroke pripremaju kod kuće i konzumiraju više voća i povrća," kazala je Charlotte De Backer, koordinatorica studije koju su proveli znanstvenici s belgijskog Sveučilišta u Antwerpenu.

Anketa je pokazala da je većina ispitanika iz zemalja obuhvaćenih istraživanjem smanjila kupnju gotovih i polugotovih jela namijenjenih podgrijavanju u mikrovalnim pećnicama.

Radi se o ispitanicima iz Australije, Belgije, Čilea, Ugande, Nizozemske, Francuske, Austrije, Grčke, Kanade, Brazila i Irske.

"Konzumiranje grickalica, narudžbu hrane iz restorana, narudžbe obroka putem interneta i polugotove obroke zamijenili smo kuhanjem i pripremom hrane kod kuće", kazala je Firene, Azerbejdžanka koji živi i radi u Bruxellesu, opisujući promjene u svojem domaćinstvu tijekom pandemije. "Izgubila sam četiri kilograma i na to sam ponosna."

U gotovo polovini zemalja obuhvaćenih anketom, pokazalo se da da ljudi kupuju manje slanih grickalica i slatkiša, premda je njihova sveukupna prodaja ostala stabilna.

Konzumiranje slanih, masnih i slatkih namirnica obično je u porastu kad su ljudi pod stresom, no u vrijeme pandemije koronavirusa ta je povećana žudnja za određenim namirnicama u mnogim državama zamijenjena domaćim delicijama, kazala je De Backer, predsjednica FOOMS-a, grupe znanstvenika koji hranu proučavaju u kontekstu medija i društvenih interakcija pri Sveučilištu u Antwerpenu.

Primjerice, u Čileu je zabilježen velik pad prodaje grickalica, no i najveći porast kupnje brašna i kvasca. Potrošnja mesa, ribe i alkoholnih pića u vrijeme pandemije ostala je ista

Istraživanje, utemeljeno na dobrovoljnim online odgovorima sudionika u razdoblju od 17. travnja do 7. svibnja, od čega je 6700 državljana Belgije, proširit će se na potrošače iz oko 25 zemalja svijeta, a konačni će rezultati biti objavljeni do kraja lipnja.

De Backer je kazala da preliminarni rezultati upućuju na jasne nove trendove te smatra malo vjerojatnim da će se oni u dogledno vrijeme mijenjati jer je pandemija usmjerila pozornost ljudi na zdraviji način prehrane.

Muriel Bernard, vlasnica belgijske online trgovine organskom hranom eFarmz, bila je prisiljena gotovo udvostručiti broj zaposlenika na 25 da bi zadovoljila potražnju kupaca za svježim organskim proizvodima. "Nakon nekoliko dana izolacije ustanovili smo znatno povećanje prodaje", rekla je.

U svim zemljama obuhvaćenim anketom ljudi su tijekom razdoblja karantene kupovali veće količine svježeg, konzerviranog ili smrznutog voća i povrća, a ta se promjena, kaže De Backer, može protumačiti kao pojačana briga o zdravlju.

Trendu je vjerojatno pridonijela i činjenica da su ljudi morali pažljivo isplanirati vrijeme koje će provesti u supermarketima, a ono je bilo skraćeno, smatra De Backer. "Ako napravite popis za kupnju i unaprijed isplanirate obroke, manje je vjerovatno da ćete u košaricu staviti nezdrave namirnice."

Sudionice ankete, većinom žene, odgovorile su da su u vrijeme izolacije isprobavale nove recepte, koristeći i ostatke hrane od prethodnog dana, što je smanjilo suvremeni trend bacanja hrane.

Ovakav je odnos prema hrani vjerojatno povezan s bojazni od njezine nestašice, kaže De Backer, i vjerojatno će nestati nakon što police u supermarketima više ne budu poluprazne.

No tvrdi da će se neke prehrambene navike vjerojatno zadržati i kad prođe razdoblje epidemije. Naime, u mnogim je državama karantena trajala dulje od šest tjedana, što je razdoblje potrebno da bi potrošač razvio nove navike.

Istodobno ljudi, isprobavajući nove recepte postaju sve samopouzdaniji u svojim kulinarskim koracima, pa će nastaviti kuhati kod kuće i nakon što sve završi, smatra De Backer.

No neki su poljoprivrednici na gubitku.

Zatvaranje restorana smanjilo je potražnju za proizvodima poput gljiva, salate i mikrozelenja, podaci su tvrtke Freshfel Europe, udruge koja predstavlja europski sektor svježih proizvoda čiji se godišnji promet procjenjuje na 200 milijardi eura.