Zelena salata
Sve dobrobiti ''trave mudraca''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Svakodnevno konzumiranje salate jedna je od najzdravijih i najjednostavnijih prehrambenih navika koju možete usvojiti, napominju stručnjaci.
Jedenjem salate najlakše ćete podmiriti preporučenu dnevnu količinu povrća i voća. Ako je ne stignete sami pripremati, možete kupiti gotove salate u trgovini. Također, dodatkom voća i najmlađe članove obitelji možete naviknuti na ovu zdravu namirnicu.
Navest ćemo samo neke beneficije koje zelena salata ima za naš organizam.
Izvor dragocjenih nutrijenata
Zelena salata je izvor mnogih nutrijenata važnih za vaše zdravlje.
Bogata je vitaminima A, C, E, B1, B2, B3, B6 te mineralima fosforom, kalcijem, magnezijem, željezom i bakrom.
Kod zelene salate vrijedi pravilo: što je lišće tamnije, to je veća nutritivna vrijednost.
Zbog neupućenosti događa se da mnogi bacaju prve, vanjske listove, jer su za razliku od mekog ukusnog nutarnjeg dijela suviše tvrdi i žilavi.
Ovo je pogrešno, jer vanjski listovi sadrže dvostruko više vitamina C nego unutarnji.
Imajte na umu da je zelena salata izrazito osjetljiva namirnica. Najkorisnija je svježe ubrana, jer stajanjem gubi vitamine i minerale.
Zbog toga, uvijek jedite svježe pripremljenu salatu. Ako imate vlastiti povrtnjak, berite i pripremajte količinu potrebnu samo za jedan obrok. Nikada ju nemojte unaprijed rezati, jer tako uništavate velike količine vitamina C.
Obiluje vlaknima
Hrana bogata vlaknima smanjuje razinu kolesterola i sprječava konstipaciju. Osim toga vlakna daju osjećaj sitosti. Dakle, ukoliko salatu uvedete u svakodnevnu prehranu, manje ćete jesti i na kraju skinuti višak kilograma.
Puna je antioksidansa
Zelena salata sadrži velike količine antioksidansa (vitamin C i E, folna kiselina, likopen i alfa i beta karoten). Upravo ti antioksidansi štite tijelo od utjecaja štetnih radikala. Ako uz salatu jedete i sirovo povrće, učinak će biti još bolji. Istraživači već godinama napominju da voće i povrće smanjuju rizik od mnogih bolesti, posebice karcinoma. Ovo se odnosi čak i na osobe koje puno piju i puše. Neke od najboljih namirnica koje možete uključiti u svoju svakodnevnu salatu su grah, grašak, paprike, rajčice, mrkve, jabuke, nektarine, breskve, šljive, kruške i jagode.
Salatom smanjite unos kalorija
Jedna je studija dokazala da konzumiranje niskokalorične hrane, kao što je zelena salata koja ima i manje od 150 kalorija, pojačava sitost i smanjuje ukupan broj kalorija unesenih tijekom obroka. Naravno, pozitivni učinci salata nešto su manji ukoliko im dodajte dresinge i masnije sastojke, pa probajte to imati na umu.
Dobrobiti zelene salate
Ova biljka s pravom pripada u skupinu namirnica koje biste trebali svakodnevno konzumirati.
Pročitajte još
Obiluje vitaminom C koji je snažan saveznik našeg organizma u obrani od mnogih bolesti.
Njen bogati nutritivni sastav potpomaže procesu detoksikacije. Konzumacija zelene salate pomaže uspostaviti alkalnu ravnotežu organizma, što donosi niz pogodnosti - povećanu energiju, bolju probavu, bistriji um, miran san te mladenački izgled kože.
Važan sastojak zelene salate je folna kiselina (vitamin B11) koja je ključna za mnoge procese u ljudskom organizmu.
Ovaj vitamin sprječava razvoj pojedinih vrsta anemije, štiti od osteoporoze, a zajedno s vitaminom B12 neophodan je za razvoj novih krvnih stanica. Folna kiselina je od izuzetne važnosti za trudnice, jer se njen nedostatak u organizmu povezuje s raznim malformacijama embrija, od kojih je najčešći defekt neuralne cijevi. Istraživanja su potvrdila da je redoviti unos ovog vitamina izvrsna prevencija mnogih vrsta raka.
Zelena salata sadrži i laktium - supstancu koja ima umirujuća svojstva.
Zbog toga je povećana konzumacija zelene salate osobito preporučljiva u situacijama nervoze, napetosti, razdražljivosti i nesanice.
Kalorijski je vrlo siromašna (100 grama sadrži samo 15 kalorija), ali je bogata hranjivim tvarima i dijetalnim vlaknima, što ju čini savršenom i nezamjenjivom namirnicom kod mršavljenja.
Salatom do duboke starosti
Unošanjem dobrih masnoća (maslinovo ulje, orasi i avokado) uz povrće, potaknuti ćete tijelo na upijanje zaštitnih fitokemikalija, kao što su likopen iz rajčica i lutein iz tamnozelenog povrća. Nedavno istraživanje pokazalo je da tijelo nakon konzumiranja avokada upija osam puta veću količinu alfa karotena i čak trinaest puta veću količinu beta karotena (oboje štite od karcinoma i srčanih bolesti). Druga je studija potvrdila da maslinovo ulje i sirovo povrće produljuju životni vijek.
Povijest
Pravo podrijetlo današnje uzgajane zelene salate nije poznato. Ipak, drži se da potječe od divlje, samonikle bodljikave salate čija je pradomovina Sibir.
Zelenu salatu jeli su stari Grci i Rimljani. Grčki liječnik Hipokrat (460. – 377. godine prije Krista) preporučivao je zelenu salatu – kao lijek.
Stari Perzijanci znali su da salata utječe na dobar san, a to je, na samom sebi, potvrdio i rimski liječnik Galen.
O ljekovitosti zelene salate svjedoči i naziv za nju - u prošlosti su je mnogi nazivali ''travom mudraca''.
Brojne vrste zelene salate
U svijetu postoji preko 200 vrsta zelene salate, a kod nas su najpoznatije glavatice – puterica i kristalka, zatim rimska salata, endivija, radič, matovilac i rikula.
Puterica – listovi ove salate su svijetlozelene boje, pravilno obrubljeni, glatki, meki i nježni.
Kristalka – salata kovrčavih, naboranih listova čiji su vrhovi nepravilni i nazubljeni.
Rimska salata – ima glavice izduženog oblika, listovi su hrskavi, a njihova boja može varirati od žutozelene, zelene do tamnozelene.
Endivija – dvije su vrste ove salate - endivija glatkih, izduženih, ovalnih listova te endivija kovrčavih, naboranih listova.
Radič – samonikla trajnica dugog nazubljenog lišća, gorkog okusa, ali neprocjenjive prehrambene vrijednosti.
Matovilac – izuzetno ukusna samonikla biljka. Otporna je na zimu pa je idealna za jesensku sjetvu, odnosno zimsku berbu. Savršena je za obogaćivanje zimskog, nutritivno siromašnijeg jelovnika.
Rikula – samonikla biljka gorkastog okusa godinama je neizostavan dio mediteranske kuhinje.
