Razbacivanje?
Prosječni građanin BiH godišnje baci čak 83 kilograma hrane
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema posljednjem izvještaju Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini se godišnje baci 273 tisuće tona hrane. Svaki građanin u prosjeku baci 83 kilograma hrane.
U izvještaju UN-ovog Programa za zaštitu okoliša (UNEP) "Indeks otpada od hrane (Food Waste Index)" naveden je indeks za države pojedinačno.
Izračunat je analizom toga što zemlja nije poduzela da smanji količinu ovog otpada, koliko ima ovog otpada i šta je učinjeno da se njegova količina smanji.
Zemlje su svrstane u tri grupe shodno (ne)pouzdanosti podataka o ovom problemu. Svrstane su u one u kojima su podaci visoko pouzdani, u one u kojima su podaci osrednje pouzdani i one u kojima su podaci malo pouzdani.
Bosna i Hercegovina je svrstana među one u kojima su podaci malo pouzdani.
To je slučaj i u skoro svim državama bivše Jugoslavije, a izuzetak je Slovenija u kojoj su podaci osrednje pouzdani.
Pročitajte još
.jpg)
Iz UN-ovog Programa za razvoj (UNDP) su prije dvije godine ukazali na to da se u Bosni i Hercegovini baci 500 tona hrane dnevno. Procjena je da u Županiji Sarajevo otpad od hrane čini 12 posto od ukupnog otpada, prenosi Klix.ba.
Crnogorci bacaju najviše hrane na Balkanu
U Srbiji, koja ima skoro sedam milijuna stanovnika, jedna osoba u prosjeku godišnje baci koliko i jedna osoba u Bosni i Hercegovini, koja ima tri milijuna stanovnika.
Isto toliko baci jedan građanin Sjeverne Makedonije koja ima dva milijuna stanovnika.
Najviše hrane se baca u Crnoj Gori, s obzirom na broj stanovnika. U ovoj državi sa 600.000 stanovnika jedna osoba u prosjeku godišnje baci 83 kilograma hrane.
Najmanje hrane bacaju Slovenci - u prosjeku jedan građanin baci 34 kilograma. To znači da se u cijeloj državi godišnje baci malo više od 71 tisuće tona hrane.
BiH nema zakona
Bosna i Hercegovina nema zakon kojim bi se obvezalo na doniranje hrane
U spomenutom izvještaju je navedeno da ne samo da domaćinstva bacaju velike količine hrane, već to čine i trgovine i ugostiteljski objekti.
Zato sve veći broj država zakonski obvezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, već da je doniraju onima kojima je potrebna.
U Bosni i Hercegovini ni na jednom nivou vlasti ne postoji ovakav zakon.
Za iskorištavanje viška hrane vrlo je važno da postoji razvijen sustav selektivnog odlaganja otpada i reciklaže. Odgovarajuće iskorištavanje viška hrane ne doprinosi samo smanjenju gladi širom svijeta, već i zaštiti okoliša.
Sukladno izvještaju UNEP-a, 931 milijun tona ili 17 posto proizvedene hrane u cijelom svijetu tijekom 2019. je bačeno. Najviše bacaju domaćinstva i to 61 posto.
