Veliki rat oko jaja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ova nedoumica ne odnosi se na onu "što je bilo prije, kokoš ili jaje", nego na to jesu li jaja kao hrana dobra po zdravlje ili štetna? Godinama su jaja slovila kao kolesterolske bombe, i to u kontekstu nakupljanja štetnog kolesterola u organizmu, da bi u najnovije doba postala moda u svijetu raznih dijeta. Nutricionisti danas ističu da jaja sadrže velike količine proteina, vitamina i kolina koji sudjeluje u transportu masti iz jetre u krv, koji omogućava normalan protok živčanih impulsa, što znači da poboljšava pamćenje i razne druge aktivnosti mozga.

Ellen Byron iz Wall Street Journala navodi da savjeti o prehrani američkih ministarstava poljoprivrede i zdravstva jaja smatraju dijelom zdrave prehrane, ali pritom upozoravaju na to da unos kolesterola mora biti koliko je moguće niži. A to je, vidi se iz aviona, kontradiktorno.

/ Ilustracija

FDA navodi pak to da su jaja previše bogata mastima, da sadrže previše kolesterola i zasićenih masnih kiselina da bi ih se moglo označavati "zdravom hranom". Na kraju se ispostavlja da je riječ o tako kontroverznom pitanju da jedan trgovački lanac zdrave hrane pokreće peticiju za vladino revidiranje službenog stava o jajima.

Riječ je o Pete and Gerry’s Organics, tvrtki koja pokušava izboriti ukidanje zabrane označavanja organski proizvedenih jaja kao zdravog proizvoda. "Toliko je novih znanstvenih spoznaja o jajima, da je krajnje vrijeme da FDA iziđe s vlastitim programom", kazao je Byronici Jesse Laflamme o ovoj peticiji.

Osnovni razlog zašto su jaja došla na loš glas je podatak da jedan žumanjak sadrži 186 miligrama kolesterola, a službene preporuke sve donedavno su bile da se dnevno kroz hranu u organizam ne unosi više od 300 miligrama. Najnoviji podaci iz istraživanja, međutim, navode da visoki sadržaj kolesterola u hrani u pravilu ne dovodi do podizanja razine kolesterola u krvi, odnosno ne u bitnijoj mjeri. Unatoč tome, i dalje opstaje smjernica po kojoj bi količinu kolesterola iz hrane trebalo držati na najnižim mogućim razinama.

U SAD-u danas prosječni građanin tijekom godine pojede 276 jaja, što je podatak za 2017. i što je nešto više nego 2000. kada je prosječni Amerikanac godišnje pojeo 253 jaja.

Prosječni Nijemac godišnje pojede 260 jaja, prosječni stanovnik Hrvatske 170, a ako se uzme cjelokupna svjetska proizvodnja, ispada da prosječni ljudski stanovnik planeta Zemlje godišnje pojede 62 jaja. Byron se poziva i na riječi Alice Lichtenstein iz Američke udruge za srce, nutricioniste koja predaje na Sveučilištu Tufts, a koja ističe jaja kao odličan izvor proteina i drugih hranjivih tvari. Ono što je problematično, kaže ona, odnosi se na slaninu, kobasice i maslac.

"Trebate promatrati kompletnu prehranu", kazala je. Jaja se danas smatraju i odličnim načinom za održavanje težine, dotle da ih sve više organizacija za pomaganje pretilima smatraju takvima da se, osim u ekstremnim slučajevima, uopće ne mora pratiti njihov količinski unos kroz prehranu. I tu je riječ o proteinima, a osim toga odlično pridonose osjećaju sitosti, svakako s puno manje posljedica od kolača, keksa ili grickalica.

Punjena jaja, kolači od bjelanjaka, kajgana, sva ta jela u najnovije vrijeme sve su češća u ponudi restorana. WSJ tako navodi da je 36 posto restorana koji su nudili gablece odnosno marende, nudilo tijekom 2017. jaja Benedict 30 posto češće nego 10 godina ranije.

Chilaquilles, meksička klopa koja također sadrži jaja, tortilje sa salsom bili su uključeni u 10 posto svih menija 2017., što je ravno dvostruko u odnosu na stanje iz 2007. U hamburgerima se danas nude u 15 posto slučajeva, u picama u 11 posto. Na Instagramu se pojam "#eggs" navodi 10 milijuna puta.

U nekoliko godina sve se promijenilo. WSJ to ilustrira primjerom lanca restorana Breakfast Republic iz San Diega koji je tradicionalni meksički sendvič ukrasio jajima kako bi izgledao ljepše. Ili najnovijim receptima za salate u koja se skoro pa nezaobilazno dodaju jaja. A peticija? Na kraju je ispalo da ju je FDA doživjela vrlo ozbiljno. "Kako agencija nastoji modernizirati definiciju i kriterije za korištenje izraza 'zdravo' u oznakama za hranu, aktivno razmatramo veliku količinu informacija i analiza", odgovorila je glasnogovornica WSJ-u.

Do Laflammeove peticije je došlo nakon što je 2015. proizvođač pločica od voća Kind LLC krenuo u kampanju za promjenu, primivši upozorenje od FDA da izvoli prestati koristiti oznaku "zdravo" na svojim proizvodima. Problem je bio u orašastim plodovima koji su se nalazili u ukusnim pločicama.

Orašasti proizvodi prirodno su sadržavali veće količine masti od preporuka FDA. Kind LLC je odgovorio da to nema smisla, da i inače FDA vodi kao korisne u prehrani i jaja i losos i avokado, a da istodobno zabranjuje oznaku "zdravo" u bilo kojoj varijanti. Sljedeće godine FDA je povukla svoj zahtjev, pa su se, poučeni tim iskustvom, na masovnu akciju odlučili i distributeri jaja koja se proizvode na malim obiteljskim farmama.