Vinogradarske breskve
Volite li praske?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vinogradarska breskva, na našim područjima poznatija i pod nazivom praska je stara sorta bresaka koja može narasti preko 8 metara visine i puno je otpornija na bolesti od novijih sorti.
Postoji mnogo vrsta vinogradske breskve, a razlikuju se po vremenu sazrijevanja, boji kožice i mesa, krupnoći, dlakavosti, mirisu, aromi i sl.
Spomenut ćemo nekoliko vrsta koje su među najboljima.
Vinogradarska breskva uzgaja se iz koštica, ali kada počnu rađati ne nose uvijek sve odlike svoje majke, pa se mogu 'cijepiti' na vinogradarsku breskvu kakvu se želi dobiti, pojašnjeno je na specijaliziranim medijima.
U nekim krajevima vinogradarska breskva se zove još Perzijska šljiva.
Plod vinogradske breskve je niske energetske vrijednosti i zanimljivo je da kada se ubere u nezrelom stanju ona još zrije kao i drugo voće, no šećeri ostaju na razini branja.
Stoga je ova vrsta breskve preporuka za dijabetičare. Breskve se koriste sirove, ali i za prerađevine kao što su likeri, vino, pekmez, džem i sl.
Vinogradarska breskva solidne je krupnoće i vrlo profinjenog ukusa.
Karakteristika im je i ta, što su otporne na bolesti. Stabla su mala pa se mogu saditi na svaka 3 metra.
U vinogradske breskve ubrajamo i sortu baby gold koja ima čvrsto meso tako da omogućava berbu i preradu plodova u njihovoj punoj zrelosti. Plodovi nemaju crvenilo oko koštice. Pokožica se lako skida potapanjem u ključalu vodu u trajanju od 60 sekundi i naglim hlađenjem u hladnoj vodi.
Meso ploda ne tamni poslije branja.
Stara sorta je veteran koji ji pogodan za proizvodnju kaša, kompota, ali i za konzumiranje, dok je onako "s drveta" jako dobra. Dozrijeva krajem 7 mjeseca. Meso joj je narančasto, sočno i slatko.
Vinogradarska breskva Beličica jedna je od najfinijih bresaka. Obično je sitnija, no ova je za vinogradarsku breskvu jako velika i izuzetne kvalitete. Vrlo su otporne na bolesti.
Spomenuti treba i sortu vinogradske breskve majurka. Vanjska kožica je crvena sa sunčane strane gotovo crna, meso je žuto prožeto s crvenim žilicama. Slatka je i sočna, kalanka, a dozrijeva kroz srpanj.
Na kraju tu je i breskva kasna. To je vinogradarska breskva koja dozrijeva krajem rujna i početkom listopada.
Vinogradarska breskva male je hranjive i energetske vrijednosti, 100 g ploda ima 64 kalorija.
Sadrži 87-90% vode, 1,5 g bjelančevina, 1,1 g masti i 12 g ugljikohidrata. Od minerala u 100 g sadrži: 220 mg kalija, 31,8 mg fosfora, 10,5 mg magnezija, 7,8 mg kalcija, 3 mg natrija, 1,3 mg željeza, 0,04 mikrograma selena, zatim mangana, bakra, cinka.
Odnos kalija i natrija je 7:1. Bogata je vitaminima: naročito C (5-9,5 mg/100 g), betakarotenom – provitamina A (0,44 mg), zatim B2 (0,05 mg), B3, B6 i B9 i vitaminom E i crveno-naranđastim pigmentom.
Ljekovita svojstva: čuva vid, kožu, kosu i sluzokožu. Odličan je diuretik jer pročišćava organizam, stimulira i olakšava probavu, idealna je za dijetu, protiv malokrvnosti, crijevna oboljenja. Ima sposobnost jačanja zidova krvnih žila i kapilara, pospješuje mikrocirkulaciju. Sok se preporučuje za srčanu aritmiju i smanjeno lučenje želudačne kiseline.
