Zašto je sve više ljudi alergično na hranu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mlijeko, jaja, kikiriki ili pšenica – to je za neke ljude horor, opasan po život. Mnogi ljudi su također alergični na lješnike, soju ili rakove. A na niz drugih namirnica.

Prema nedavnoj studiji London Imperial College-a, procijenjeni broj novih slučajeva alergije na hranu u Velikoj Britaniji se udvostručio u posljednjih deset godina - sa 76 slučajeva na 100.000 ljudi u 2008. na 160 slučajeva na 100.000 ljudi u 2018.

To je oko 1,1 posto britanskog stanovništva koje je alergično na hranu - više od 675.000 ljudi.

Međutim, alergije na hranu nisu samo britanski problem. Prema pregledu iz 2023. godine, 8 posto  djece i 10 posto odrasle populacije širom svijeta pati od alergije na hranu.

Većina oboljelih živi u industrijaliziranim zemljama i gradovima, piše DW.

Što je alergija?

U slučaju alergije, imunološki sustav reagira na zapravo bezopasne strane supstance i to upalom i stvaranjem antitijela. Ova imunološka reakcija može se manifestirati u vidu osipa i otoka na koži. Mučnina, groznica ili astma mogu biti drugi simptomi.

Ponekad je aktivirana imunološka reakcija toliko jaka da dovodi do takozvanog anafilaktičkog šoka, a samim tim i do kolapsa krvotoka, što je opasno po život. Prema pregledu iz 2021, orasi, kravlje mlijeko i rakovi su najčešći pokretači anafilaksije širom svijeta.

Imajući u vidu potencijalni rizik po život, koji predstavlja alergija na hranu, istraživači smatraju da je sve veći broj alergena alarmantan. Prema britanskoj studiji, ljudi u siromašnijim oblastima potencijalno imaju manje pristupa lijekovima za hitne slučajeve koji spašavaju život.

Kako se razvija alergija na hranu?

Genetska predispozicija igra ulogu u razvoju alergija na hranu: djeca roditelja sa alergijama imaju veći rizik da i sama postanu alergična. Ali istraživači su sigurni da genetika ne može biti sve.

Na kraju krajeva, broj alergija je veći u industrijaliziranim, urbanim životnim sredinama nego u ruralnim, prirodnijim životnim prostorima. Jedan od uzroka alergija na hranu stoga se može naći u našem načinu života, kaže Margita Worm.

Worm je profesrocai imunomodulacije kod alergijskih bolesti na berlinskoj klinici Charite. Ona kaže: "Živimo u okruženju sa malo mikrobne kontaminacije."

Ono što u početku zvuči kao dobra vijest zapravo je problem. Zato što mikrobi utiču na takozvane T ćelije. Postoji mnogo različitih podskupova T ćelija.

''Takozvane T pomoćne ćelije igraju ključnu ulogu u alergijama", objašnjava Worm. One su te, koje izazivaju prekomjernu imunološku reakciju u slučaju alergije.

"Mikrobi podstiču formiranje T ćelija u pravcu koji se suprotstavlja alergiji'', pojašnjava.  Ne samo da su mikrobi češći na seoskim gazdinstvima nego u gradu, već su i češći u svježoj hrani nego u visoko termički obrađenoj i pasteriziranoj.

Istraživači stoga pretpostavljaju da crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u razvoju alergija na hranu. Drugim riječima, loša ishrana nije samo uzrok mnogih bolesti, već i potencijalna kapija za ulazak alergija.

Sprečavanje alergija na hranu - kako to funkcioniše?

''Najsigurniji način je da se klonite odgovarajuće hrane'', kaže Margita Worm.

"Ali postoje ljudi koji reaguju alergično na mrvicu kikirikija, na primjer'', dodaje. Ovi ljudi bi trebalo da nose paketić za hitne slučajeve sa sobom. Dakle, adrenalin, koji čisti disajne puteve u slučaju alergijske reakcije i stabilizora cirkulaciju, čime se suprotstavlja anafilaktičkom šoku.

Dugo su liječnici savjetovali trudnicama da izbjegavaju alergene poput kikirikija i, ako je moguće, da ih drže dalje od male djece.

''Ali studije su pokazale da njihovo izbjegavanje povećava rizik od alergija. Trudnice mogu da smanje rizik od alergija kod djece dojenjem i jedući što više svježe i manje prerađene hrane'', navodi Worm.

Zdrava ishrana od djetinjstva također može smanjiti rizik. Ako se pak, usprkos svim naporima, razvije alergija na hranu, mogućnosti liječenja su i dalje ograničene.

Da li se alergije na hranu mogu liječiti?

Već duže vrijeme skoro da nema napretka u razvoju efikasnih lijekova protiv alergija na hranu, kaže Worm. Između ostalog, farmaceutske kompanije se klone rizika, koji bi kliničke studije mogle da imaju na pogođene kada bi se testirala efikasnost lijeka.

Imunoterapija, poput one koja se koristi za polensku groznicu, do sada je bila dostupna samo za alergije na kikiriki, kaže Worm. Pogođeni se postupno izlažu sve većim dozama alergena kako bi se povećala tolerancija imunloškog sustava. Terapija je odobrena samo za mlade između četiri i 18 godina, kaže Worm.

Lijek Xolair također je odobren u SAD za liječenje svih vrsta alergija na hranu od početka 2024. godine. Ovaj lijek se vezuje za tip antitijela imunoglobina E (IgE) koji izaziva alergijsku reakciju i slabi je. Tako se rizik od teških alergijskih reakcija smanjuje. Međutim, ovaj lijek ne može da izliječi alergije na hranu.