Kažu znanstvenici
Vegetarijanstvo nam je u genima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Novo istraživanje provedeno na odraslim osobama u Velikoj Britaniji ukazalo je na genetsku komponentu vegetarijanstva.
Studija koju su vodili znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u otkrila je 34 gena koji bi mogli biti povezani s vegetarijanskim prehrambenim preferencijama.
To otkriće sugerira da bi neki pojedinci mogli biti predisponirani za vegetarijansku prehranu.
Ljudi se odlučuju za vegetarijanstvo iz bezbrojnih razloga, uključujući vjerska uvjerenja, etičke brige, ekološka pitanja i zdravstvene motivacije.
Na izbor prehrane također može utjecati osobni ukus, metabolizam i način na koji različita hrana utječe na tijelo. Ipak, uloga genetike u oblikovanju ovih izbora ostala je uglavnom neistražena.
Potraga za odgovorima
U potrazi za odgovorima, znanstvenici su istražili genetski sastav 5324 strogih vegetarijanaca i usporedili ga s onim od 329.455 nevegetarijanaca koji su sudjelovali u studiji koja je koristila podatke UK Biobanka.
Opsežna analiza preko 330.000 genoma dovela je do identifikacije 34 gena potencijalno povezanih s vegetarijanstvom.
Među tim genima, tri su pokazala značajnu povezanost s vegetarijanskom prehranom, dok se preostalih 31 smatralo 'potencijalno' povezanima. Studija, objavljena u časopisu PLOS ONE, istaknula je da su neki od ovih gena uključeni u ključne funkcije kao što su metabolizam lipida (masti) i funkcija mozga.
Naši podaci pokazuju da je pridržavanje stroge vegetarijanske dijete pod utjecajem genetike, navode autori studije, čvrsto utvrđujući ulogu genetike u izboru prehrane. Autor studije dr. Nabeel Yaseen, profesor emeritus patologije na Sveučilištu Northwestern, postavio je i intrigantno pitanje.
Jesu li svi ljudi sposobni dugoročno preživjeti na strogoj vegetarijanskoj prehrani? To je pitanje koje nije ozbiljno proučavano, smatra on.
Potencijalni trag?
Dr. Yaseen ukazao je na potencijalni trag, naglašavajući razlike između proizvoda biljnog podrijetla i mesa, posebice u pogledu složenih lipida.
Moja pretpostavka jest da u mesu možda postoji lipidna komponenta(e) koja je potrebna nekim ljudima.
I možda su ljudi čija genetika favorizira vegetarijanstvo sposobni endogeno sintetizirati te komponente. Međutim, u ovom trenutku, to je puka spekulacija i mnogo toga potrebno je više raditi na razumijevanju fiziologije vegetarijanstva, priznaje Yaseen.
Nova studija međutim otvara obećavajući put za daljnja istraživanja genetske podloge u izboru načina prehrane.
