Savez pčelara Kadulja
Bagrem, tema novog broja časopisa Pčela
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Neka prošla vremena su se spominjala i mjerila razdobljima koja smo označavali kao ''prije onog rata'' ili ''poslije onog rata'', a u skoroj ćemo budućnosti izgleda govoriti kako se nešto dogodilo ''prije korone'' ili ''poslije korone'', ili čak i preciznije – ''poslije prvog vala korone''.
Da smo opterećeni ovim pojmom i svim njegovim pojavnim oblicima i da je COVID-19 zahvatio čitav svijet i sva društvena i statusna područja, naravno i pčelarstvo, najbolji su dokaz novi odnosi među ljudima, ali i nove mjere opreza za očuvanje zdravlja, zatim nova cjepiva, nove preventive i slično.
Na kraju uvijek ipak dođemo do pčela, točnije do njihovih proizvoda: meda, propolisa, matične mliječi, peluda i pčelinjeg otrova. Tako se potvrđuje stara teza kako je veza između pčela i čovjeka, odnosno čovjekova zdravlja neraskidiva i vječna.
Ako bismo se malo našalili, mogli bismo prethodnom dodati i konstataciju kako je „neraskidiva i vječna“ i veza (skoro, rekli bi pesimisti), našeg časopisa i vas, njegovih vjernih i odanih čitatelja. A da bismo još jednom potvrdili i dokazali tu vezu, potrudili smo se donijeti pred vas i ovaj, 11. broj „Pčele“. Broj, koji je koncipiran i uređen na uobičajen način i po ustaljenom redoslijedu priloga.
Dakle, nakon ovog uvodnika, slijedi tema u kojoj je obrađena biljka bagrem. I u ovom broju imamo prilog fra Ante Marića, ovaj put o međuodnosu pčela i majčine dušice.
Potom, slijeda dva priloga, odnosno dva razgovora, u okviru rubrike Susret. U prvom imamo dvojicu sugovornika, dosadašnjeg i novopečenog predsjednika općinske pčelarske udruge „Trut“ iz Orašja, Dragu Mijića i Zlatka Zlatarevića. Razlog za dvojicu sugovornika iz ove posavske općine je jednostavan, naime, ona je netom postala članicom Saveza pčelara „Kadulja“.
Drugi razgovor je o temi koja je cijelu proteklu godinu zaokupljala ovdašnju i pčelarsku i ukupnu javnost. Riječ je o početnim koracima u proizvodnji pčelinjeg otrova.
Slijedi dokument koji objašnjava ciljeve postojanja i djelovanja Svjetske pčelarske asocijacije Apimondije, te nekolicina tekstova u okviru rubrike Stručni prilozi.
Predvodi ih prilog Zlatka Tomljanovića, zatim idu dva priloga Josipa Križa, a na kraju i prilog Gordane Hegić. Zanimljivo, svi su oni znanstvenici-pčelari iz Republike Hrvatske.
Središnji dio ovog broja časopisa su prilozi iz rubrike Pčelarske novosti i zanimljivosti, od priloga Krešimira Milićevića o povezanosti zdravlja i turizma, preko nagrada članovima našeg saveza na Danima meda, do zanimljivih novosti iz Slovenskog pčelarskog saveza, odnosno otvaranja Paviljona meda.
Niz sličnih članaka u istoj rubrici zaokružuju dva priloga o tome kako prepoznati pravi med i o medu kao kućnom lijeku.
Završni dio časopisa su Zapisi iz prošlosti i o prošlosti (Od „medenih upitnika“ do izvoza meda) te Med u kulinarstvu (dva recepta).
A kad smo već uspjeli, uz teške „porođajne muke“ (kako se to žargonski kaže) poroditi ovaj, 11. broj „Pčele“, pogotovo zbog pandemijskih uvjeta života, rada i djelovanja svih ljudi, pa i pčelara, nadam se kako smo i time dokazali vitalnost ovdašnjih pčelara i njihova saveza.
Jer, sve dok postoji i djeluje Savez pčelara „Kadulja“ (koji se širi i na Posavinu, koja je već četvrta županija u Federaciji BiH u kojoj postoje i djeluju općinske pčelarske udruge članice tog sa-veza), nadamo se kako će kao znak njegova postojanja egzistirati i ovaj časopis.
Vaš doprinos tomu je nužan i bez njega neće biti ni časopisa.
