Groblje kućnih ljubimaca: Kuda sa uginulim životinjama?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini ne postoji kafilerija (spalionica) za zbrinjavanje neškodljivo uklonjenih i uginulih životinja što je problem koji je dugo vremena prisutan.

''Iz tog razloga trenutačno primjenjujemo jednu nezahvalnu strategiju da životinje koje su pozitivne na primjer na brucelozu eutanaziraju i da se u skladu s planom uklanjaju na stočnim grobljima ili na samim imanjima gdje se iskopavaju dovoljno duboke rupe i provode sanitarne mjere'', izjavio je za Fenu šef Odjela za zaštitu zdravlja životinja u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Marijo Vrebac.

Dodaje da se kompletna procedura – eutanazije, dezinfekcije prostora i samo neškodljivo uklanjanje provodi na razini resornih županijskih ministarstava koja su zadužena da formiraju povjerenstvo koje izlazi na teren i utvrđuju lokalitete gdje se životinje mogu sahraniti.

''U Kantonu Sarajevo situacija je takva da se lešine životinja uklanjaju ubacivanjem u jame grobnice, koje su u skladu sa članom 32. Zakona o veterinarstvu FBiH, jedini raspoloživi kapaciteti za neškodljivo uklanjanje lešina uginulih životinja, kao i drugih nusproizvoda životinjskog porijekla'', potvrdio je Feni Semir Velić iz Inspektorata veterinarske inspekcije.

Jame grobnice kao objekti, mjesta za neškodljivo uništavanje izrađene su u krugu gradske deponije u Sarajevu, pod kontrolom i odgovornošću KJKP"Rad" d.o.o, u okviru kojeg je organizirana i higijeničarska služba za preuzimanje i prijevoz uginulih životinja.

''Detaljni uvjeti koje moraju ispunjavati ovi objekti, prijevozna sredstva i drugi uvjeti propisani su tek početkom ove godine, iako su po ovom osnovu veterinarski inspektori i ranije obavljali kontrole iz svoje nadležnosti. Stupanjem na snagu Pravilnika o uvjetima koje mora ispunjavati objekt i mjesto za sakupljanje i neškodljivo uništavanje životinjske lešine, vršene su kontrole radi usklađivanja s odredbama istog'', ističe Velić.

S obzirom da ne postoje sustavna rješenja, objekti za utilizaciju ili preradu tvrdi da je upravljanje životinjskim otpadom na području Kantona Sarajevo, kao i u BiH, i dalje jedno od najvažnijih pitanja u vezi zaštite okoline od zagađenja, gdje i pored značajnog potencijala za komercijalizaciju, još uvijek dominiraju procesi odbacivanja, odlaganja sa ništavnom utilizacijom.

''Metode prerađivanja nusproizvoda životinjskog porijekla, koje u potpunosti uklanjaju ili minimaliziraju relevantne zdravstvene rizike po zdravlje ljudi i životinja, te nemaju negativne implikacije na okolinu, jasno definirane donesenim propisima na nacionalnom nivou u periodu od 2011. do 2013. godine, do danas su ostale samo slova na papiru, zadaci koji čekaju incident da bi postali praksa'', kaže Velić.

Praksa danas pokazuje da mnogi vlasnici u nedostatku informacija, ljubimce sahranjuju u dvorištima, parkovima ili okolnim šumama na periferiji grada.

U tom kontekstu naglasio je da se životinjski trupovi mogu na propisan način zakopati na groblju koje ispunjava propisane uvjete, a koja također ne postoje na području Kantona Sarajevo.

''Mjesta primjerena za formiranje groblja za životinje nikada nisu određena od strane nadležnih organa, iako je ovo pitanje kao potreba nerijetko navedeno u planovima upravljanja okolišem na svim nivoima'', rekao je Velić.

Govoreći o proceduri kaže da imalac ili vlasnik životinje mora prijaviti uginuće životinje i predati trup uginule životinje higijeničarskoj službi.

''Izuzetno od navedenog, nadležni veterinarski organi mogu odobriti spaljivanje ili zakopavanje na licu mjesta pod nadzorom nadležnih veterinarskih inspekcijskih organa, a pod uvjetom da materijali namijenjeni neškodljivom uništavanju ne predstavljaju opasnost za zdravlje životinja i veterinarsko javno zdravstvo.

Postupanje suprotno navedenim odredbama je prekršajno kažnjivo, a u slučaju da se radi o zaraženim ili zdravstveno neprovjerenim materijalima može se govoriti i o krivičnoj odgovornosti vlasnika ili imalaca životinje'', pojasnio je Semir Velić za Fenu.